Raspon minimalnih plaća jedna je od sličica kojima se često oslikava golemi jaz unutar Europske unije; prema Eurostatovim podacima za srpanj, najvećih 1874 eura minimalca trenutačno imaju radnici u Luksemburgu, dok u Bugarskoj on iznosi samo 159 eura.
Najviše minimalne (bruto) plaće u odnosu na one najniže u EU veće su gotovo 12 puta. Hrvatski minimalac iznosi 401 euro i od najnižeg u EU veći je dva i pol puta, dok je u odnosu na najviši luksemburški naš manji 4,7 puta. Ipak, razlike među članicama EU znatno su manje kad se uzme u obzir razina cijena u pojedinim zemljama, jer su u zemljama s višom razinom plaća i cijene u pravilu više. Prema paritetu kupovne moći u vodećem Luksemburgu minimalac je približno pet puta veći nego u Rumunjskoj, koja je zbog više razine cijena i iza Bugarske. To je i dalje golema razlika, ali je i upola manja nego što to sugeriraju nominalni iznosi. To vrijedi i u slučaju Hrvatske. Naš je minimalac mjeren paritetom kupovne moći od luksemburškog manji "samo" 2,7 puta, dok je od najnižega veći nepunih 80 posto. U većini tzv. tranzicijskih zemalja minimalci su niži nego u Hrvatskoj, no mjereno kupovnom moći, i tu su razlike uglavnom manje nego uspoređujući samo nominalne eurske iznose.
Kad se u obzir uzme razina cijena, 369 eura minimalca u Poljskoj, primjerice, vrijedi 18 posto više nego naših 400 eura. Mađarska je vlada minimalac utvrdila na 332 eura, što je gotovo četvrtinu manje nego kod nas, ali prema paritetu kupovne moći njihov je minimalac samo 1,6 posto manji nego naš. Nasuprot tomu, u Sloveniji je minimalna (bruto) plaća gotovo dvostruko viša nego u Hrvatskoj, dok je prema PPS-u viša oko 65 posto. U zemljama EU razine minimalne plaće kreću se između 30 i 50 posto prosječnih neto plaća u industriji, građevinarstvu i uslugama. U Hrvatskoj je minimalac na 35,6 posto prosječne plaće, što je niže nego u većini zemljama s kojima se obično uspoređujemo. U Sloveniji su, primjerice, na 50 posto prosječne plaće.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Razer: PPP se svjesno koristi znajuci da je struktura kosarice razlicita. Isto kao i Big Mac metodologija, znajuci da su dobavljaci razliciti prema zemljama. To okvirni pokazatelj da bi se nesto usporedilo, nikako apsolutno pouzdana vrijednost. Ali i takva nesavrsena je kao mjera OK i daje dobru bazu za usporedbu. Hrvatska je prema toj usporedbi jako siromasna jer su cijene previsoke u usporedbi s time koliko ljudi zarade mjesecno. Cijene su visoke zbog neefikasnosti i visokoih poreza. Place su male isto zato. Hrvatska je kao ekonomsko okruzenje toksicna jos uvijek. Nazalost. Nista se nije promijenilo u zadnjih 20 godina. Iz crony kapitalizma, lopovluka i opceg bezvladja otisli smo u poreznu presiju i ekonomiju koja se vodi drzavnom potrosnjom sto je totalna tragedija i spirala propasti
Ma slazem se, sve 5… samo ja to nikada ne bi koristio za usporedbu placa. PPP je okviran na razini GDPa(no i tu je problem izvoza koji ima cijenu na internacionalnom trzistu zbig nekog razloga), ali za individualnu kosaricu ovo nije dobra mjera.
Hocu reci da je stanje u HR mnogo losije nego sto implicira PPP ovdje. U svakom slucaju, da, cijene u HR su jako visoke, a prihodi jako mali. Razloga je dosta, kao sto i sam kazes, ali uzasno losa struktura gospodarstva, ogromni porezi i jako niska produktivnost impliciraju visoke cijene i male place.
Slazem se, na zimu cemo vidjeti to o cemu sad mi ovdje govorimo. Implozija.
Razer: PPP se svjesno koristi znajuci da je struktura kosarice razlicita. Isto kao i Big Mac metodologija, znajuci da su dobavljaci razliciti prema zemljama. To okvirni pokazatelj da bi se nesto usporedilo, nikako apsolutno pouzdana vrijednost. Ali i takva nesavrsena je kao mjera OK i daje dobru bazu za usporedbu. Hrvatska je prema toj usporedbi jako siromasna jer su cijene previsoke u usporedbi s time koliko ljudi zarade mjesecno. Cijene su visoke zbog neefikasnosti i visokoih poreza. Place su male isto zato. Hrvatska je kao ekonomsko okruzenje toksicna jos uvijek. Nazalost. Nista se nije promijenilo u zadnjih 20 godina. Iz crony kapitalizma, lopovluka i opceg bezvladja otisli smo u poreznu presiju i ekonomiju koja se vodi drzavnom potrosnjom sto je totalna tragedija i spirala propasti
Koristenje PPPa za minimalnu placu je pogresno. Struktura kosarice se uvelike razlikuje po razinama dohotka, izboru potrosnje itd. Npr, Hrvat na minimalcu vjerojatno ima 80% kosarice samo srot hranu, dok onaj u Luksemburgu ima “luksuzne robe”. Kako znamo da je hrana u HR uzasno skupa, kupovna moc ovdje je nula.
Inace, dok sam bio vani, jedino neki izlazak, mozda kava/kino i sisanje su bili malo skuplji, svi osnovni proizvodi manje nego u HR, rezije manje, rente cak slicne(nema smisla “selo” Zagreb usporediti s centrom Pariza npr).
Za ovu usporedbu, trebalo bi sloziti stvarnu kosaricu-identicnu, i vidjeti koliko ostane nakon te kosarice, koliko puta se moze kupiti, dati jos neke trzisne cijene itd.
Inace, cijene su rezultat porezne politike, produktivnosti, konkurencije itd.
Npr, Hrvatska ima porez na gotovu svu hranu 25%, sto je strasno.
Jel vam doslo iz guzice u glavu? Zemlja tako neefikasne ekonomije i premrezena skrivenim monopolima MORA imati vise cijene od usporedivih zemalja. U niz industrija u Hrvatskoj jos ne postoji nikakva konkurencija, a tamo gdje postoji je slaba ili regulirana na nacin da cijena ne ide dole. Primjeri: stanice za tehnicki pregled vozila, auto skole, razne javne usluge koje su jako skupe a nemaju nikakvu dodanu vrijednost, taxi usluge (osim Zagreba ali i Zagreb u velikoj mjeri…). Sta se cudite da su cijene visoke kad nema konkurencije? Ha? Kao da ste pali s Marsa!?
Uključite se u raspravu