Zanizale su ovih dana objave gradova u kontinentalnom dijelu Hrvatske da su uspjeli dobiti bespovratna sredstva za razvoj i pripremu svojih projekata za korištenje geotermalnih izvora. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU provelo je dva natječaja, kojima pokriva veći dio troškova izrade tehničke dokumentacije i za povećanje kapaciteta proizvodnje geotermalne energije.

Na raspolaganju je bilo ukupno tri milijuna eura za projekte pripreme dokumentacije, te gotovo pet milijuna eura za povećanje kapaciteta proizvodnje. Ministarstvo još nije objavilo konačne rezultate, no gradovi Bjelovar, Sveta Nedelja, Križevci i Karlovac prvi su koji su se pohvalili da su dobili pozitivan odgovor, s tim da je Bjelovar uz dva milijuna kuna za pripremu dokumentacije osigurao i financiranje gradnje bušotine na polju “Korenovo”, i to 25 milijuna kuna, a za projekt već ima i ishođenu dozvolu za istraživanje Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša.

No, to je tek početak, pravi zamah za korištenje geotermalnih izvora kojima Hrvatska obiluje, tek slijedi. Agenciji za ugljikovodike kroz program NPOO-a odobreno je, naime, 225 milijuna kuna za projekte potvrđivanja geotermalnih potencijala, a s ciljem korištenja geotermalne energije u toplinarstvu.

Predviđeno je već u NPOO-u da će biti obuhvaćeno šest projekata, a iako nije poznato po kojem kriteriju, već je spreman i popis tko će biti kandidati za taj “kolač”. U NPOO-u je objavljeno da će se za ulazak u uži krug nadmetati Velika Gorica, Osijek, Donji Miholjac, Vukovar, Đurđenovac, Zaprešić, Požega, Vinkovci i Sisak.

Sve su to lokacije za koje se već zna da postoji velik potencijal, a kroz NPOO-ov program namjerava se u četiri slučaja financirati procjenu geotermalnih ležišta, a u dva projekta bi se izgradilo i istražnu bušotinu, ključnu za dobivanje dozvole za eksploataciju geotermalnih voda.

Za provedbu naftno-rudarskih radova na ispitivanju geotermalnog potencijala ovlaštena je Agencija za ugljikovodike, a prema hodogramu, šest odabranih projekata trebali bi biti spremni do polovice 2026.

Kako je jasno dano do znanja u NPOO-u, veliki samostalni projekti nisu predviđeni za potporu i sufinanciranje s tog osnova, ali će prostora u novom proračunskom razdoblju biti kroz operativni program Konkurentnost i kohezija, kroz koji je za projekte korištenja geotermalne energije predviđeno oko 25 milijuna eura, a po potrebi je najavljeno i mogućnost korištenja sredstava iz Modernizacijskog fonda.

Grad Sveta Nedjelja, inače, već ima jednog korisnika geotermalnih izvora. Krajem prošle godine Ministarstvo gospodarstva odobrilo je 20-godišnju koncesiju privatnom ulagaču, tvrtki Eko Plodovi, sestrinskoj tvrtki proizvođača cherry-rajčica Rajska, kojoj geotermalni izvori osiguravaju energiju za staklenike.

Novi projekt za čiju je dokumentaciju ishođena potpora iz programa Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji osiguravaju Norveška, Island i Lihtenštajn, nosit će kao investitor Grad Sveta Nedelja, a gradonačelnik Dario Zurovec kaže kako će se valorizirati nekoliko lokacija.

Izbor lokacija
“Jedna od njih odnosi se na sjeverozapadno područje, u blizini poslovne zone, gdje bi se geotermalna voda mogla koristiti za zagrijavanje javnih i privatnih prostora, a druga je južni dio grada, s brojnim industrijskim potrošačima i javnim objektima”, kaže Zurovec. U planu je i projekt bazena, a studija će, kaže Zurovec, pokazati gdje će biti najbolja lokacija. U planu je i zagrijavanje javnog bazena, no zasad još ne otkriva na kojoj lokaciji će biti građen.

No, gdje će na njegovom području biti bazen, koji će svakako iskoristiti geotermalne izvore, zna bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak. Grad već ima spreman projekt, čak i ishođene građevinske dozvole, čiji bi bazeni i cijeli sustav bili zagrijavani projektom za koji su na ova dva natječaja ishođene potpore.

Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje, pojasnio je o kojim se područjima grada radi/IGOR KRALJ/PIXSELL

Riječ je o gradnji termalne rivijere s olimpijskim vanjskim i unutarnjim bazenima, te vodenim parkom, u čiju je projektnu dokumentaciju uloženo 12 milijuna kuna, te je, kaže Hrebak, sve spremno i čeka se objavu natječaja Ministarstva turizma za financiranje projekata javnih ulaganja u turističku infrastrukturu i sportsko-rekreacijske objekte, a prema najavama trebao bi biti objavljen do lipnja. Hrebak je uvjeren da će za 930 milijuna kuna predviđenih kroz NPOO za taj program Bjelovar zasigurno dobiti najviše bodova i novca, a projekt kojeg spominje vrijedan je 250 milijuna kuna.

No, projekt Korenovo za grad Bjelovar dodatno je važan jer će osigurati i jeftinije grijanje, ali i poslovnu zonu, koju se planira graditi na području Velikog Korenova, na površini od 80 ha i uz brzu cestu koja je u gradnji. Projektom će pokriti i potrebe Bjelovarskog sajma, kao i plastenika lokalnih poljoprivrednika. Hrebak poručuje da će ovim projektom Bjelovar dokazati da je moguće u Hrvatskoj s geotermalnim izvorima stvoriti “malu Kaliforniju”.

“Puno se priča o tom potencijalu, no u stvarnosti se malo radi, a mi u Bjelovaru pokazat ćemo da je to moguće”, poručuje Hrebak.

Karlovac i njegova energetska tvrtka GeotermiKA, koja već ima dozvolu za istraživanje geotermalnih izvora, uspjeli su osigurati više od 3,5 milijuna kuna za razvoj projekta, kojim namjeravaju osigurati proizvodnju toplinske energije, prvenstveno za javne objekte, od bolnice, škola, vrtića, te javne rasvjete.

Korak ispred
No, mimo europskih sredstava, pripremu projekata obavljaju i pojedine županije, primjerice Virovitičko-podravska, a i Osječko-baranjska. Virovitičani su u ovogodišnjem županijskom proračunu predvidjeli 1,5 milijuna kuna potpore za izradu dokumentacije za istraživanje potencijala geotermalnih izvora na svom području, a za istraživanje na tom području dozvolu već ima gradska tvrtka Poslovni park Virovitica.

Osječko-slavonski župan Ivan Anušić pobrinuo se još prije nekoliko godina za gotovo tri milijuna kuna za pripremu studijsko-tehničke dokumentacije geotermalnog potencijala, financiran također iz EU izvora, a kojom je detektirano prema njegovim riječima pet mikrolokacija.

Sada je, dodaje, u tijeku izrada investicijske studije, kojom će se utvrditi što je na pojedinim područjima pogodno za iskorištavanje, odnosno za potrebe toplinarstva, turizma i agrogeotermije, a dio i za proizvodnju električne energije jer je na ležištima utvrđena i temperatura do 120 Celzija.

Da je Hrvatska bogata geotermalnim izvorima odavno je poznato, pa i dosta pripremljena za pripremu projekata, no dok se nekad trebalo gradove pripremati za aktivaciju, s novom zelenom politikom EU, ali i aktualnom energetskom krizom, koja kulminira s ukrajinsko-ruskim ratom, potvđuje se da to više nije pomodarstvo i trend, nego nužnost, a oni koji su ranije krenuli s pripremama, svakako su u prednosti