Ovaj tjedan u Europskoj uniji su zaredale prigode objave prihvaćanja nacionalnih planova za oporavak i otpornost od strane Europske komisije.

Nakon podrške talijanskom planu Italija Sutra, koji je ukupno težak čak 191,5 milijardi eura od čega se 69 milijardi odnosi na tzv. bespovratna sredstva, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozitivne je vijesti donijela i Belgiji, a potom i Francuskoj.

Računice po članicama

Belgijska “kvota” grantova u okviru instrumenta Next Generation EU (NGEU) odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) daleko je manja, 5,9 milijardi eura, dok Francuska računa na “bespovratnih” 40 milijardi eura. Hrvatska se u svom Nacionalnom planu za oporavak i otpornost (zasad) fokusirala upravo na bespovratnu komponentu Unijina megainstrumenta, i to 6,4 milijarde eura.

Komisiji ga je na ocjenu uputila sredinom svibnja i tek se čeka očitovanje Komisije, ali računa se da će ono stići unutar dva-tri tjedna.

Postupak prihvaćanja nacionalnih planova uz podršku Komisije podrazumijeva i potvrdu od strane Vijeća EU. Kako bi cijeli taj projekt potpore gospodarskom oporavku što prije omogućio raspoloživost sredstava državama članicama, pratećom je uredbom predviđeno predfinanciranje od 13 posto ukupno dodjeljenih sredstava.

Tako Francuzi računaju da će od nepunih 40 milijardi eura grantova EU po njihovu planu, uglavnom fokusiranom na zelenu i digitalnu transformaciju, promicanje korporativne konkurentnosti i zapošljavanje mladih (s predviđenih stotinjak milijardi eura ukupnog financiranja), prvih pet milijardi eura biti isplaćeno u kolovozu. Tijekom ljeta Hrvatsku pak očekuje avansnih oko 800 milijuna eura, odnosno šest milijardi kuna.

Za potrebe predfinanciranja Komisija je već realizirala prvu tranšu zaduživanja. Prije dva tjedna izdala je 10-godišnje obveznice u iznosu od 20 milijardi eura, a planom financiranja za 2021. predviđeno je 80 milijardi eura zaduženja kroz dugoročne obveznice, uz nešto dodatnog kratkoročnog zaduživanja.

Potražnja u prvoj tranši višestruko je premašila ciljani iznos, a realizirana je uz nultu kamatu i prinos od 32 bazna boda iznad usporedivih njemačkih obveznica. Najviše obveznica alocirano je britanskim, njemačkim i francuskim investitorima (24, odnosno 13 i 10 posto), s tim da su 60-ak posto izdanja apsorbirali fondovi i središnje banke.

Val odobravanja nacionalnih programa oporavka i otpornosti koji je krenuo praćen je, dakako, pozitivnom atmosferom i uvjerenjem kako će se sredstva golemog instrumenta za potporu investicijskim i reformskim projektima rezultirati održivim rastom i većom otpornošću gospodarstava.

Trenutno su u drugom planu pitanja poput adresiranja duga kojim se osigurava njegovo financiranje na razini EU, i li npr. ključeva solidarnosti vezanih uz ukupan plan zaduživanja tod više od 750 milijardi eura.

Temom se bavi i MMF

Kako bilo, da su sredstva Fonda za oporavak i optpornost za Hrvatsku “jedinstena prilika za gospodarski razvoj”, podcrtava se i u najnovijem izvješću MMF-a, ali uz dodatak kako su “ta sredstva raspoloživa, ali treba ih učinkovito i pravovremeno apsorbirati, kao i popratiti potrebnim reformama”.

Inače, Hrvatska je iz ESI fondova u proteklom financijskom razdoblju (2013.-2020.) ugovorila projekte vrijedne 12,83 milijardi eura (97,52 mlrd. kn) što je 20-ak posto više od dodiejljenih sredstava po toj omotnici, a dosad je isplaćeno 55 posto te ovjereno 47 posto dodijeljenih sredstava.

Resorno ministarstvo objavilo je pak i početak praćenja iskorištenosti novih EU sredstava, po instrumentu React-EU.