Kriza Agrokora potencirala je strukturne ranjivosti domaćeg gospodarstva, a još uvijek neizvjestan ishod restrukturiranja utječe na rast rizika solventnosti i likvidnosti u sektoru poduzeća te ranjivosti u bankarskom sektoru.

 Uz tih nekoliko naglasaka koje se središnja banka iznijela već ranije, u najnovijoj publikaciji "Financijska stabilnost" HNB je objavio i rezultate stres testa banaka, ali i ponovio kako bi uspješna provedba restrukturiranja koncernovih sastavnica srednjoročno mogla donijeti i neke benefite. Uz smanjenje tereta kamata koje plaća domaće gospodarstvo te rast profitabilnosti i izvoza, ono bi moglo potaknuti i rast inozemnih ulaganja u domaće proizvodne kapacitete. No, za uspješno restrukturiranje potrebno je mnogo toga, a jedna od početnih pretpostavki je osiguranje još jedne oveće injekcije likvidnosti na kojoj se radi već tjednima. Ako je suditi prema najavama potpredsjednice Vlade Martine Dalić, pregovori o novoj rundi mogli bi potrajati još koji tjedan.

"Očekujem da će taj posao biti gotov u idućih dva ili najviše tri tjedna", rekla je Dalić, objašnjavajući kako je to važno kako bi se turistička sezona kao razdoblje najvećeg generiranja novca dočekala sa što je moguće višom razinom poslovanja. Potencijalni financijeri u pregovorima očito pokušavaju upecati dodatne osigurače, povrh statusa najstarije tražbine i prednosti namirenja za iznos participiranja u novom kreditu. Koliko su pritom motivirani bojaznima vezanim uz eventualni scenarij stečaja i pitanje vjerovnika s razlučnim pravima, a koliko tek procjenom pregovaračkih pozicija, teško je reći. Kako bilo, neki kreditori, poput Sberbanka, pokušavaju ishoditi povlašteni tretman u redoslijedu namirenja i za plasmane odobrene nedugo prije aktiviranja lex Agrokora, a navodno slične ideje imaju i fondovi koji drže obveznice.

I oni bi, naime, rado ishodili senioritet ne samo za iznos novog financiranja već i malo povrh toga. Uza sve, u novije se vrijeme s tim u vezi sve češće gura i pitanje aktiviranja imovine Agrokora koja nije opterećena jamstvima. S jedne strane u kontekstu kolateraliziranja novog kredita, a s druge u smislu moguće razmjerno brze prodaje. Takve imovine u Hrvatskoj je malo, pa je pretpostavka da te inicijative ciljaju ponajprije na neke kompanije u regiji – poput Dijamanta ili Frikoma u Srbiji.  Međutim, prema izvorima bliskim izvanrednoj upravi koncerna, iako je izvanredni povjerenik Ante Ramljak nedavno izjavio kako ima i "plan B", u koncernu zasad ipak ne računaju da će morati posegnuti za njim i vjeruju da će za novu injekciju likvidnosti ipak biti dovoljan "senioritetni status" novog zaduženja i (za današnje uvjete) solidna kamatna stopa.  

Što će biti dovoljno za pojedine domaće dobavljače iz redova najizloženijih Agrokoru, a koji su zbog toga izloženi značajnim rizicima pa i prijetnjama predstečaja, također je prerano govoriti. no, čini se da malo njih ozbiljno radi na svom "planu B". Mnogi od njih, čini se, još računaju na veću zaštitu nego što im je objektivno može pružiti lex Agrokor. Analitičari HNB-a su vezano uz moguće ishode i jačinu materijalizacije rizika tijekom restrukturiranja Agrokora napravili nekoliko varijanti testa otpornosti banaka. Uz tzv. temeljni scenarij, koji se zasniva na očekivanim gospodarskim kretanjima s obzirom na recentno kretanje mjesečnih pokazatelja i nastupanje određenih rizika vezanih uz koncern Agrokor, razradili su i dva stresna scenarija – osnovni i diferencirani, koji uključuju jače efektuiranje kreditnog rizika tijekom restrukturiranja koncerna, uključujući i pravne rizike.

Kao i dosad, i najnoviji stres test banaka pokazuje da je bankovni sustav u cjelini "i dalje sposoban podnijeti malo vjerojatne, ali moguće šokove čak i u situaciji značajnog otpisa plasmana koncernu Agrokor". Kombiniranjem povijesnih vjerojatnosti gubitaka definirali su shemu potencijalnih gubitaka koja sugerira da "za izravne izloženosti u urednom restrukturiranju taj trošak iznosi 50 posto, a za neizravne izloženosti prema društvima gospodarski povezanima s koncernom 20 posto. U podscenariju neurednog restrukturiranja on se penje na 70 i 40 posto.  Određeni sekundarni učinci u gospodarstvu ipak nisu značajni. Imajući u vidu multiplikativne učinke unutar lanca dobavljača i precepciji rizika na tržištu, u opciji urednog restrukturiranja Agrokora dinamika rasta BDP-a u ovoj godini zadržala bi se otprilike na lanjskoj razini, uz stabilan rast tijekom 2017. i 2018.  

Drugim riječima, u temeljnom scenariju predviđa se rast BDP-a od 2,8 posto u ovoj i tri posto u idućoj godini. Nasuprot tome, "izbijanje krize u zamišljenom stresnom scenariju uvjetovalo bi stagnaciju gospodarske aktivnosti već u 2017. (rast od 0,3%), dok bi dogodine gospodarstvo palo za 2,5 posto", navodi se, ali uz napomenu kako je vjerojatnost takva šoka veoma mala. U tako zamišljenom malo vjerojatnom scenariju skočili bi kamatni troškovi, stopa nezaposlenosti porasla bi za blizu dva postotna boda, dok bi investicije i osobna potrošnja pali jače od BDP-a. Mnogo izgledniji temeljni scenarij, ipak, sugerira ograničene učinke restrukturiranja Agrokora i na investicije i na potrošnju, kao i na opću razinu cijena.