Registar obveza po kreditima, ugašen prije više od godine i pol, trebao bi u punom opsegu konačno startati od ljeta 2020. Nakon što su proradile tzv. "crne liste" koje su bankama na uvid dale informacije o neurednim otplatama, ali su ih ostavile slijepima na ukupne razmjere zaduženosti klijenata, dogovor je da se izradi potpuno nova registar.

"U toku su pripreme za pokretanje punog opsega HROK-a. Imali smo nekoliko dilema, ali zaključak je da ćemo ići na novi IT sustav jer je stari imao neke dijelove koji nisu bili u potpunom skladu s GDPR-om. Računamo da će opća razmjena podataka zaživjeti krajem svibnja ili početkom lipnja", neslužbeno nam kažu iz Hrvatske udruge banaka. Država tako odustaje zakona o kreditnim registrima za koji je oformljena radna skupina, a njegovo donošenje bilo planirano do kraja godine.

Umjesto toga, u Zakon o kreditnim institucijama unijet će se opaska da su banke dužne razmjenjivati podatke i time stvoriti pravnu podlogu za kreditni registar. Premda je direktiva o zaštiti osobnih podataka donesena još 2016. njezino stupanje na snagu nespremnim je dočekalo sve; kreditore, regulatora, Agenciju za zaštitu osobnih podataka i Vladu. Pošto što su se opekle s konverzijom kredita u švicarskom franku koji ih je stajao milijardu eura, iznova suočene s milijunskim kaznama za nepoštivanje GDPR-a banke su HROK naprosto ugasile u svibnju 2018.

I tad kreće prepiska i sastanci bez rezultata svih sudionika u kojoj je regulator dugo ostao po strani očekujući da banke same nađu rješenje smatrajući procjenu rizika njihovim temeljnim poslom.  No, da je Hrvatska među iznimkama u Europi jer i za ostale članice vrijedi GDPR pa svejedno banke razmjenjuju podatke, naposljetku je dospjelo u međunarodni fokus. Svjetska banka u godišnjem Doing business izvješću za 2020. dobivanje kredita ocijenila otežanim umanivši indeks zaštite prava dioničara i vlasnika s naglaskom da su banke "procijenile da je rizik hrvatskog pravnog okvira prevelik (i kazne su prevelike) da bi HROK nakon GDPR-a nastavio funkcionirati". 

Nervoza u bankama
Potom je prije desetak dana uslijedila i pljuska MMF-a koji je, napomenimo još jednom, u neobično optimističnom izvješću, ustvrdio da krnji registar u razdoblju snažnog rasta potrošačkog kreditiranja "nije preporučljiv" te kako je "potrebno je brzo riješiti uzroke koji sprečavaju njegovu punu uspostavu kako bi se spriječilo povećanje sistemskog rizika".

Čini se da je "packa" izvana ubrzala domaća natezanja jer nije zgorega napomenuti da je financijski sustav (i pristup zajmovima) u češljanjima Hrvatske bio jedno od rijetkih područja s najvišim ocjenama za razliku od ostatka poduzetničkog okruženja. Kako doznajemo, prijedlog izmjena zakona o kreditnim institucijama već je napravljen i bit će objavljen do sredine siječnja.

"Slijedom toga HROK će dobiti svoj legitimitet koji je bitno jači nego da banke sada, s pravosuđem kakvo jest, na svaku našu transakciju dokazujemo da imamo legalni interes za razmjenu podataka koji nadmašuje zaštitu osobnih podataka", kažu u bankarskim krugovima koji s nervozom iščekuju rasplet sudskih sporova i pravorijek Vrhovnog suda na temu 'švicaraca'.

Dok iz MMF-a idu toliko daleko da spominju sistemske rizike, statistika loših kredita zasad tom scenariju ne ide u prilog iako se izniman rast gotovinskih kredita dijelom poklopio s gašenjem HROK-a. Štoviše, u zadnjih godinu dana do kraja rujna, udio ukupnih neprihodujućih kredita pao je 8% na 6%, pri čemu kod stambenih s 5,7% na 4,5%, a kod gotovinaca s 6,2% na 5,3%. Koliko te brojke oslikavaju stvarno stanje teško je reći budući da su u tom periodu banke prodale 4,7 milijardi kuna problematičnih kredita, a tu je i faktor mladog portfelja gotovinaca koji još ne pokazuje bitnija posrtanja u otplati. 

Oslanjanje na istinoljubivost
U nedostatku podataka o ukupnoj zadužnosti banke su rješenje pronašle u fokusu primarno na dobro im poznate vlastite klijente, a kod ostalih prisiljene su oslanjati se na istinoljubivost i igranje detektiva češljajući mjesecima unatrag promete po tekućim računima. 

Od ljeta im je na raspolaganju "crna lista" na koju klijent dolazi ako mu je dospjeli iznos duga 750 kuna ili više, a s plaćanjem kasni najmanje 61 dan. Jednako tako, u slučaju da ne ispunjava obveze u roku ili je novčana obveza otkazana, utužena, naplaćena od osiguranja (regres od osiguranja) ili prodana trećoj strani. Pristup crnoj listi imaju samo banke i štedionice, njih 16, među kojima su i one najveće.