Upravno vijeće Europske središnje banke (ECB) odlučilo se, posve očekivano, za još jedan korak povećanja triju ključnih kamatnih stopa, i to za 25 baznih bodova. Slično kao prilikom prošle odluke istog predznaka i veličine, povećanje kamatnjaka zasniva se na procjeni inflacijskih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.

Ocjena je, naime, da se inflacija “nastavlja smanjivati, ali se i dalje očekuje da će predugo ostati pretjerano visoka”. Ponovljena je i poruka kako se vodstvo ECB-a odlučno zalaže za što skoriji povratak inflacije na srednjoročni cilj od dva posto.

Novo povećanje ključnih kamatnih stopa ECB-a, uz ostalo, znači da će od idućeg tjedna dnevne viškove likvidnosti banke moći plasirati središnjoj banci uz stopu od 3,75 umjesto 3,50 posto, koliko trenutno ostvaruju na njih.

Povijesno snažan ciklus povećanja referentnih kamatnih stopa uvelike je obilježio i poslovne rezultate banaka u prvoj polovici godine u Hrvatskoj, to prije što su njihovi viškovi likvidnosti, relativno gledano, i znatno obilniji nego u ostatku eurozone, dijelom i zbog regulatornog rasterećenja povezanog s ulaskom u eurozonu.

Polugodišnje rezutate zasad su objavile samo vodeća Zagrebačka i šesta po veličini Hrvatska poštanska banka (jedine iz top 10 koje su na Zagrebačkoj burzi). Zaba je, primjerice, ostvarila čak 81 posto veće neto kamatne prihode nego u prvih šest mjeseci prošle godine, dok ih je HPB povećao za 64 posto. No, monetarna politika ECB-a istodobno za poduzetnički sektor znači nastavak snažnog prijenosa povećanja kamatnih stopa.

Prethodni koraci povećanja odražavaju se na pooštravanje uvjeta financiranja i sve nepovoljnije utječu na potražnju, koja je važan činitelj u vraćanju inflacije na ciljnu razinu. No, u drugoj derivaciji to nosi rizik slabljenja gospodarske dinamike, zbog čega dio analitičara smatra da se ciklusu dizanja kamatnih stopa ECB-a ipak nazire kraj.

Najnovije signale o rezultatima stezanja monetarne politike na kreditne uvjete i standarde odobravanja pružili su i ovaj tjedan objavljeni rezultati Ankete o zajmovima banaka u europodručju, koji ukazuju na dodatno postroženje kreditnih standarda za sve kategorije kredita, kao i smanjenje potražnje za kreditima, kako poduzeća tako i kućanstava.

“U trećem tromjesečju 2023. banke europodručja očekuju daljnje neto pooštravanje kreditnih standarda (uvjeta) za zajmove poduzećima (neto postotak od 10 posto).

Daljnje pooštravanje odvijalo bi se sporije nego u drugom tromjesečju i bilo bi oko povijesnog prosjeka od početka istraživanja. Banke očekuju takav razvoj i za kredite velikim poduzećima (neto postotak od 9 posto) i za kredite malim i srednjim poduzećima (neto postotak od 13%), navodi se u izvješću.

Kako će koja poduzeća proći u tom kamatnom prijenosu i smanjenju tolerancije banaka na rizik? Kao i obično, poduzeća s lošijim bonitetom dobivaju prosječno skuplje kredite nego ona s prosječnim.

U osvrtu na nalaze Ankete, financijski konzultant Hrvoje Serdarušić primjećuje, uz ostalo, da se povećala stopa odbijanja kredita prema poduzećima, osobito kod manjih i srednjih poduzeća. “ECB kaže da je ta stopa sad 16 posto, nakon 15 posto u prethodnom kvartalu. Velik skok odbijenih zahtjeva za kreditima naglo raste malim i srednjim poduzećima”, ističe.

Komotna situacija
I u Hrvatskoj se u bankarskim redovima čuje da je vidljiv utjecaj poskupljenja kredita na potražnju, ali i postroženje standarda odobravanja kredita u sektoru poduzeća, pogotovo u segmentu malih i srednjih. Banke su pak unatoč obilju likvidnosti u prilično komotnoj situaciji upravo zbog sve izdašnijih depozitnih kamatnih stopa na novac koji plasiraju središnjoj banci.

Uz sve izdašnije kamate na viškove bezrizično plasirane središnjoj banci, nemaju previše apetita prema rizicima, lakše se izlažu državi i stanovništvu. Nakon što su samo u prvom kvartalu na depozite plasirane HNB-u prihodovali 85 milijuna eura, računa se da će na razini cijele godine po toj posnovi prihodi ove godine dosegnuti i 360 milijuna eura.

Međutim, kamatne stope ECB-a neće zauvijek ostati na sadašnjim razinama, pa banke ipak moraju voditi računa i o očuvanju baze klijenata. “Hrvatski bankarski sustav sad pomalo sliči na money market fondove”, cinično kaže jedan financijaš. To nije održivo niti je smisao banaka, a one koje danas ne vode dovoljno računa o svojim komitentima, sutra bi mogle biti na gubitku, kaže.

Inače, benefiti povećanja kamatnih stopa kao glavnog alata ECB-a u borbi protiv povišene inflacije već su se u prvom tromjesečju odrazili na pokazatelje profitabilnosti banaka, a s drugim kvartalom, u kojemu su kamatnjaci također povećavani, ti pokazatelji dodatno su podebljani. Polugodišnje rezultate zasad su objavile samo vodeća Zagrebačka i šesta po veličini Hrvatska poštanska banka (jedine iz top 10 koje su na Zagrebačkoj burzi).

Rast prihoda
Zaba je, primjerice, ostvarila čak 81 posto veće neto kamatne prihode nego u prvih šest mjeseci prošle godine, dok ih je HPB povećao za 64 posto. U konačnici je, Zagrebačka banka ostvarila 51 posto veću operativnu dobit u odnosu na prošlu godinu (operativni troškovi porasli su joj nepunih 10 posto), s tim da je neto dobit porasla čak 80 posto, dok su kod HPB-a i operativni rezultat i neto dobit u odnosu na prošlu godinu povećani za nekoliko puta.