Kreditna aktivnost banaka i dalje je u znaku razduživanja. Prema posljednjim dostupnim podacima središnje banke, krajem lipnja kreditni su im plasmani iznosili ukupno 278,2 milijardi kuna, a to je u odnosu na mjesec ranije 3,6 milijardi kuna (1,3 posto) manje. Na godišnjoj razini, kao i u usporedbi s početkom ove godine, pad je nešto manji.

I u odnosu na lipanj i na kraj prošle godine plasmanji su smanjeni za nepunih dvije milijarde kuna, odnosno za oko 0.7 posto. Analitičari Raiffeisen banke primjećuju da je lipanj već četvrti uzastopni mjesec godišnjega pada stanja kredita iskazanih u kunama. To je posljedica razduživanja sektora središnje države, koja se proljetos obilato zaduživala izdanjima (euro)obveznica, te razduživanja nefinancijskih poduzeća. Nasuprot tome, krediti sektoru stanovništva blago su porasli, a nastavljajući ove godine započet skromni oporavak, ublažili su i ukupni pad kredita.

Imajući u vidu da je gotovo tri četrtine kredita vezano uz stranu valutu, statistički je pad na godišnjoj razini malo ublažio i tečaj kune i eura. Dok je vrijednost kune prema euru sredinom ove godine tek neznatno niža nego prije godinu dana, njezino slabljenje u odnosu na franak na godišnjoj je razini 17,2 posto statistički ublažilo pad kredita u kunskom iskazu, ističu u RBA-u.

Promatrano na godišnjoj razini, zamijetno je da su devizni i oni s valutnom klauzulom okopnili i više od ukupnoga pada, dok su unatrag godinu dana čisti kunski krediti, koje banke u novije vrijeme češće potenciraju i u komuniciranju kreditnih ponuda, porasli. Na kraju ovogodišnjeg lipnja čisti su kunski krediti 940 milijuna kuna ili 1,3 posto veći nego prije godinu dana, a u prvih šest mjeseci ove godine povećanje je i nešto veće – 1,15 milijardi kuna odnosno 1,6 posto.

U sektoru poduzeća proces razduživanja zamijetan je nekoliko godina, a osim utjecaja recesije i općenito teških uvjeta poslovanja na potražnju dijela tvrtki, dio ih je domaće financiranje zamijenio izdašnim i jeftinijim inozemnim.