Lika je jedan od zasigurno najljepših, ali, nažalost, i najzapuštenijih dijelova Hrvatske koji ima veliki potencijal, posebice u poljoprivredi i turizmu. To su prepoznali i u Lokalnoj akcijskoj grupi (LAG) Lika te pokrenuli petogodišnji projekt Integra Lika 2020. Ovim pothvatom bi se trebalo aktivirati gospodarstvo ovog kraja te identificirati vrijednosti kojima će Lika i Primorje postati europski prepoznatljiva turistička destinacija sa samoodrživim gospodarstvom. 

Depopulacija regije
Projekt je službeno pokrenut na konferenciji "Integralni gospodarski razvoj Like" sredinom rujna na Plitvičkim jezerima. Tomislav Kovačević, voditelj LAG-a Lika ističe da nije zadovoljan trenutačnim pokazateljima stanja u Lici. "Od više od pet tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) kod samo 363 nositelji su mlađi od 40 godina. Poražavajuća demografska slika pokazuje nam da je krajnje vrijeme za snažno podizanje gospodarstva, jer gdje nema gospodarstva nema ni života", kazao je Kovačević. U LAG-u ističu da su Like i Primorje pogodni za stočarsku proizvodnju, osobito za ovčarstvo i kozarstvo. Lika uzgaja oko 63.000 ovaca, od čega je neznatan broj ovaca u mužnji.

Za usporedbu, kaže Kovačević, na  Sardiniji koja je, doduše, pet puta veća površinom, muze se više od četiri milijuna ovaca. Iako uzgoj goveda na slobodnoj ispaši i proizvodnja mlijeka predstavlja potencijal za razvoj ovog područja, trend je negativan: prije pet godina na području Like proizvedeno je devet milijuna litara mlijeka, dok je prošle godine proizvedeno manje od šest milijuna, a broj proizvođača mlijeka se prepolovio.  No, u LAG-u ističu da pozitivnih primjera na sreću ima: dio proizvođača okrenuo se uzgoju autohtonih pasmina kao što su krava buša i ovca pramenka. Lički krumpir, čija je organizirana proizvodnja prije rata dosezala do 75.000 tona, sada se organizirano proizvodi u količini od svega 500 tona, a tvrtka AgroVelebit inicirala je postupak zaštite zemljopisnog podrijetla.

"Započeli smo stvarati kratke lance opskrbe, a za to je potrebno povećati proizvodnju. U tom procesu neizostavna će biti sredstva iz Programa ruralnog razvoja kao i iz nacionalnih programa", kaže Kovačević.  Profesor Krunoslav Zmaić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku istaknuo je na Plitvicama kako je obiteljskim gospodarstvima nužno proširenje djelatnosti na turističku jer im je to dobrodošao dodatni prihod.  Da se Lici mora dati "dodatna vrijednost" smatra i dizajner Marko Baus koji ističe da je cilj na domaćem i međunarodnom tržištu stvoriti jedinstvenu percepciju o Lici i Primorju, odnosno jedinstveno obećavanje temeljnih vrijednosti koje potom trebaju biti vidljive u svim segmentima turističkog poslovanja.

LAG Lika je kao uzor uzela Istru te će svojim znanjem i iskustvom Lici pomoći i istarski stručnjaci.  Radenko Sloković, direktor TZ Središnja Istra ističe kako Istra ima odličan brend, no do postizanja ovog stupnja razvoja prošla je trnovit put. Prvi koraci su u Lici već napravljeni. Tako, osim globalnog ličkog brenda – Plitvičkih jezera kojima dodatna reklama više i nije potrebna, ovih dana je u Službenom listu Europske unije objavljeno da je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla ušao i lički krumpir. 

Europski brend
Time je Hrvatska dobila, pored krčkog pršuta, ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, neretvanske mandarine, ogulinskog kiselog zelja/ogulinskog kiselog kupusa i baranjskog kulena još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom tržištu Europske unije. Zaštita brenda temelji se na njegovoj kvaliteti koja proizlazi iz specifičnosti uzgojnog područja i tradiciji. Za proizvodnju ličkog krumpira koristi se sjemenski krumpir sorti Desire, Bintje ili Viktorija. Kako se ističe, okus ličkog krumpira je specifičan – brašnast, odnosno prhak upravo radi većeg postotka suhe tvari. 

Velik interes za brendirane ličke prehrambene proizvode

Agrovelebit oživljava proizvodnju Ličkog krumpira

Jedan od najznačajanijih poljoprivrednih proizvođača, a posebice krumpira, u Lici je zasigurno tvrtka Agrovelebit iz Lovinca. Koliko je ova kultura bitna za Liku pokazuje i činjenica da je Nikola Vidaković, direktor Agrovelebita, ujedno i predjsjednik Udruge proizvođača ličkog krumpira. "Lička polja imaju golemi potencijal za proizvodnju krumpira vrhunske kakvoće. Prije Domovinskog rata samo Poljoprivredno-prehrambeni kombinat (PPK) Gospić sa svojim kooperantima godišnje je na tržište plasirao više od 77 tisuća tona", ističe Vidaković. Proizvodnja krumpira je u zadnjih 20-ak godina u Lici zamrla, naravno zbog rata, ali i zbog jeftinog uvoznog krumpira. Vidaković procjenjuje da na tržištu ima velikog interesa za kvalitetni domaći krumpir, a osim trgovačkih centara, posebno im je zanmiljiv plasman kroz gastronomsku ponudu Plitvičkih jezera.