Otvorenje novog kontejnerskog terminala u Rijeci s koncesionarom svakako bi bio velik iskorak u konkurentnosti Grada Rijeke i cjelokupnog riječkog prometnog pravca. Poručio je to riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, inače i član Upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka, povodom otvaranja važnog natječaja za koji se stoga nada da će biti uspješan.

Lučka uprava Rijeka, naime, upravo otvara međunarodni javni natječaj za odabir koncesionara za izgradnju, usluge i gospodarsko korištenje pomorskog dobra na Zagreb Deep Sea kontejnerskom terminalu (Zagreb DSCT) u luci Rijeka.  Iz nekoliko različitih izvora doznajemo da za novi kontejnerski terminal postoji konkretan interes, i to “iz čitavog kontejnerskog svijeta”. Na tom tragu je i odgovor nadležnog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na naš upit.

“Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal najveći je kapitalni projekt Lučke uprave Rijeka koji se realizira kao dio Rijeka Gateway projekta Svjetske banke, a čija izgradnja u prvoj fazi projekta završava u svibnju 2019. Lučka uprava Rijeka obavila je niz poslovnih sastanaka i razgovora, a konkretan interes za Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal iskazali su operatori i lideri u kontejnerskom biznisu iz Europe, Bliskog i Dalekog istoka.  Potpisivanje ugovora s novim koncesionarom planirano je u zadnjem kvartalu 2019.”, navode iz resora koji vodi ministar Oleg Butković.

Potencijalna imena ponuđača zasad se ne otkrivaju, a i u Lučkoj upravi Rijeka drže sve razgovore pod plaštom diskrecije. Njezin ravnatelj Denis Vukorepa pojašnjava da razgovori i ispitivanja pulsa tržišta traju više od godinu dana. “Lučka uprava Rijeka još od početka 2018. u komunikaciji je s potencijalnim koncesionarima. Naš roadshow završio je s nedavnim posjetom hrvatske delegacije Kini, gdje su isto vođeni razgovori”, kaže Vukorepa.

Upravo nakon tog zadnjeg posjeta, sve veći naglasak stavlja se na interes potencijalnih kineskih koncesionara. Najviše se to tumači općenito rastućim kineskim interesom za investicijama i pristupnošću u Hrvatskoj, što potvrđuje i osvajanje posla izgradnje Pelješkog mosta. Tempo bi mogao dodatno potaknuti i ekonomski forum “16+1” zakazan u travnju u Dubrovniku, gdje će biti održana i prezentacija Luke Rijeka.

Za terminal je predviđena fazna izgradnja. Prva faza uključuje izgradnju pristaništa u dužini od 400 metara, a gradi ga Lučka uprava Rijeka kao davatelj koncesije uz financijsku podršku Svjetske banke. Vrijednost projekta u prvoj fazi iznosi 100 milijuna eura. Novi kontejnerski terminal nalazi se na lokaciji nekadašnjega Zagrebačkog pristaništa u luci Rijeka. Radovi su u završnici; preostalo je oko 2,5 posto posla, pa je očito najpogodniji trenutak za postupak javnog prikupljanja ponuda u cilju davanja koncesije koja podrazumijeva razvoj, poslovanje i upravljanje tim terminalom.

Ponude do 30. travnja

Preliminarni interes potencijalnih koncesionara bit će poznat vrlo brzo, jer je rok za neobvezujuće ponude 30. travanj.  To znači da će u prvom koraku učinak biti poznat i prije formalnog završetka radova na Zagreb DSCT-u, a potom slijedi druga faza u kojoj se očekuju obvezujuće ponude. Prema očekivanjima upućenih riječkih izvora, do potpisivanja ugovora moglo bi doći već u rujnu.   Teren za ovaj međunarodni tender kvalitetno je pripremljen, uvjeravaju upućeni, zbog čega se očekuje da će, za razliku od neuspješnog prvog natječaja raspisanog prije nekoliko godina, dovesti do odluke o odabiru koncesionara.

Takav stav dijeli i riječki gradonačelnik Obersnel. “Zasad sam oprezni optimist”, kaže on. Za aktualno pokretanje postupka prikupljanja ponuda koji će se odvijati u dvije faze samo se čekala odluka Vlade. Donesena je na prošlotjednoj sjednici, kad su Banski dvori dali svoju suglasnost na Odluku Upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka o utvrđivanju teksta Obavijesti o namjeri davanja navedene koncesije na razdoblje od 50 godina. No, za to razdoblje trajanja postoji uvjet da odabrani koncesionar odluči iskoristiti opciju izgradnje druge faze terminala.

U naravi bi to dovelo do produženja obalnog zida i zaobalja za dodatnih 280 metara, čime bi se postigla puna dužina od ukupno 680 metara. Tako bi se ujedno povećao i kapacitet terminala od 600.000 do 800.000 TEU-a godišnje. Vrijednost te druge faze procjenjuje na dodatnih oko 170 milijuna eura ulaganja. Studija opravdanosti davanja koncesije, koju je izradila Lučka uprava Rijeka, došla je do zaključka da se koncesija koja obuhvaća obje komponente ne može amortizirati u roku 30 godina, već je za isto potrebno dodijeliti koncesiju na 50 godina.

Stoga su i ocijenili da bi koncesiju trebalo dodijeliti na toliko razdoblje, ali ako koncesionar u određenim rokovima ne izjavi da namjerava pristupiti izgradnji, opremanju i korištenju Faze 2, ili ako izjavi da namjerava tako učiniti, a ne dovrši radove u zadanim rokovima, koncesijsko razdoblje bi se skratilo na 29 godina i 11 mjeseci.

Ide i natječaj za cestu D-403

Sve to bit će izričito navedeno u dokumentaciji za nadmetanje i ugovoru o koncesiji. Ta mogućnost ovisit će o odabranom koncesionaru koji će terminal dobiti u rohbau izgrađenosti, ali zbog njegove odluke ne bi se morao provoditi novi tender. Za dovršetak terminala, sukladno potrebama i tehnološkim uvjetima, koncesionar će trebati investirati oko 100 milijuna eura, a računa se da će ti radov trajati oko dvije godine.

To bi značilo da bi se terminal u punoj funkciji terminski preklopio i s očekivanim završetkom ceste D-403 koja će ga spajati s riječkom zaobilaznicom. Za tu prometnicu kao žilu kucavicu Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala (DSCT-a) već je osigurano europsko financiranje, a očekuje se raspisivanje i toga natječaja od strane naručitelja Hrvatskih cesta.