Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak kako je upravo u tijeku proces izdanja državne obveznice na domaćem tržištu, kojom će se refinancirati jedno starije izdanje, koja dospjeva za par dana, kao i dio duga države po trezorskim zapisima.

"Mi smo danas upravo u procesu refinanciranja jedne domaće obveznice, izdane prije sedam godina. Bit će to jedna kunska obveznica ciljane ročnosti od šest godina“, najavio je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.

Osim za refinanciranje te stare obveznice, dio sredstava iz tog novog izdanje koristit će se i za smanjivanja duga po trezorskim zapisima.

Saldo upisanih kunskih trezorskih zapisa nakon ovotjedne aukcije iznosi 18,05 milijardi kuna.

Ističući da „ćemo se morati strpjeti još sat-dva za sve detalje“, Marić je kazao kako je za sada sigurno da će biti ostvarena značajna ušteda u usporedbi kamate koja se plaća do sada i one koja će se plaćati na novo izdanje.

"Točan izračun ćete imati vrlo brzo, ali reći ću da će ovo biti, nastavno na prošlotjednu transakciju, još jedan značajan doprinos smanjivanju ukupnih rashoda za kamate", zaključio je. 

Hrvatska je u prošli četvrtak izdala 1,275 milijardi eura vrijedne obveznice, dospijeća 2030. godine, uz prinos od 2,953 posto i kupon od 2,75 posto, što je najpovoljnije do sada.

Kako se doznaje iz bankarskih krugova, Ministarstvo financija odlučilo je do kraja tjedna izdati kunsku obveznicu na domaćem tržištu, a investitorima će biti ponuđena obveznica s dospijećem 2023. godine.

Iz Raiffeisenbank Austria (RBA), pak, navode da krajem studenog dospijeva 4 milijarde kunskih obveznica izdanih 2010. te će se sredstva od novog izdanja iskoristiti za pokriće dospjelih obveznica.

"Obzirom da se radi o refinanciranju postojećih obveza, to će biti bez utjecaja na nominalno stanje javnog duga. Okruženje niskih kamatnih stopa, zajedno s poboljšanim fiskalnim pokazateljima, čini se vrlo povoljnim za predstojeće izdanje. Institucionalni investitori, pri čemu prije svega mislimo na mirovinske fondove, i dalje će biti glavni kreatori potražnje, odnosno kretanja na duljem kraju domaće krivulje prinosa", kažu iz RBA.