Stečajni postupak nad subjektom "Stečajna masa iza" splitske filijale beogradske Jugobanke ide prema obustavi, sudeći prema prijedlogu stečajne upraviteljice Dunje Krstulović.

Da više ne postoje uvjeti za daljnje vođenje, njezino je viđenje nakon što su se izjalovile sve radnje poduzete u cilju prikupljanja dokumenata i imovine koja bi predstavljala stečajnu masu ovog dužnika.  Po njoj nisu otklonjeni prijepori pravne prirode, pa je paralelno egzistiranje dva likvidacijska postupka, ali ni oni materijalne prirode po pitanju vraćanja imovine u stečajnu masu. To znači da su se stekli uvjeti za primjenu čl. 293 Stečajnog zakona koji regulira pravila i uvjete za obustavu postupka, a kako navodi stečajna masa nije dostatna ni za namirenje troškova postupka.

Stoga predlaže sazivanje skupštine vjerovnika radi utvrđenja uvjeta za primjenu navedene odredbe, a ono je i zakazano za 17. prosinca na Trgovačkom sudu u Splitu.  Riječ je o stečaju koji se vodi nad cjelokupnom imovinom subjekta u Hrvatskoj. Za njegovu likvidaciju poslovanja na našem teritoriju prije više od 25 godina ovlaštene su banke u Hrvatskoj Vladinom Uredbom, a poslije zakonom o likvidaciji njegovog poslovanja. Likvidator u slučaju splitske filijale je Zaba, likvidator riječkog poslovanja je PBZ te onog u Zagrebu Hrvatska gospodarska banka u stečaju.

Splitski sud je otvorio stečaj de facto nad imovinom svih filijala, s time da likvidatori imaju zadatak provođenja likvidacije i upućivanja imovine u stečajnu masu.  No zakon o likvidaciji je vrlo kratak te ne regulira pitanje imovine, a ni trajanja samog postupka, što znači da će prije završiti stečaj nego likvidacije o kojima nema podataka da su prestale. Od svih likvidatora zatraženi podaci o likvidacijskoj masi na dan otvaranja likvidacije i na dan otvaranja stečaja nisu dali efekte.

Jedina filijala bez imovine je ona zagrebačka, PBZ se navodno oglušio, a Zaba se pozvala na odluku VTS-a da ova dva postupka nemaju utjecaj jedan na drugi.  No, po zadnjoj odluci skupštine vjerovnika nije angažiran odvjetnik glede zastupanja oko potraživanja 75 mil. kn od strane stečajnog dužnika prema Brodosplitu (koje nije ušlo u imovinu Brodosplita pri privatizaciji), jer je od tri ponuđača ostao jedan, o čijoj dopuni ponude skupština treba odlučiti. Također, nakon odluke skupštine vjerovnika po kojoj je likvidator poslovanja sve dionice stečene odlukom Vlade trebao predati u stečajnu masu radi namirenja vjerovnika, upraviteljica je dobila negativni odgovor i od CERP-a. 

Na traženi prijenos dionica i poslovnih udjela u vlasništvu RH, odnosno glede zamjene tražbine Jugobanke za dionice ili udjele iz portfelja RH kojima upravlja CERP, utvrđenih odlukom Vlade u nominalnom iznosu ne manjem od 75 mil. kn, CERP nije odgovorio, već je stečajnoj upraviteljici u telefonskom razgovoru rečeno kako kao izvršno tijelo ne može udovoljiti zahtjevu dužnika. CERP, naime, postupa samo po odlukama Vlade, koja nije donijela odluku o zamjeni tražbine Jugobanke a.d. za dionice i udjele iz portfelja RH kojima upravlja CERP, nego je donijela navedenu odluku temeljem potraživanja Jugobanka a.d. Beograd, Glavna filijala Split u likvidaciji poslovanja, zastupane po likvidatoru Zabe. 

Zabino se potraživanje temelji na ovršnoj ispravi Ovr-1180/12., a banka nije preuzela dionice ni udjele, dok je Vlada promijenila predmet ovrhe jer je novčana sredstva zamijenila dionicama i udjelima bez poznatog pravnog osnova. Stečajni vjerovnici u cijelosti će čini se ostati nenamireni, što znači nula kuna i za Brodomerkur, s tražbinom u iznosu od 19,93 milijuna kuna. Ministarstvo financija s iznosom od 5,87 milijardi kuna najveći je vjerovnik u parničnom postupku, dok po ovršnoj ispravi potražuje 435.870 kn, pa će biti ključno što će na skupštini reći državno odvjetništvo kao zastupnik RH.