Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je da je nešto više od 560 tisuća građana, od 1,7 milijuna potrošača koji su dobili ponude banaka, ugovorilo dopušteno prekoračenje. Ovo je epilog trakavice prešutna vs. dopuštena prekoračenja koja traje od 2021. kada je HNB prvi put upozorio banke da će zbog prakse odobravanja i prebacivanja potrošača iz dopuštenih u prešutne minuse mijenjati režim njihova odobravanja.

U trenutku kada je HNB reagirao, u srpnju 2021., čak 95 posto svih odobrenih minusa bili su prešutni (oko 840 tisuća građana), dok je tek 32 tisuće, odnosno pet posto građana, koristilo dopuštena, povoljnija i zakonski regulirana prekoračenja.

“Ovim rješenjem postignuto je ono što se htjelo postići te su oni koji su htjeli prijeći iz prešutnog u dopušteni minus to i napravili. Što se brojke tiče i toga je li 560 tisuća mnogo ili malo teško je reći i licitirati”, ističe Igor Škrgatić, stručnjak za upravljanje financijskim oporavkom građana te suosnivač i izvršni direktor tvrtke Be-On Savjetovanje.

Još ima vremena
Oni koji još uvijek nisu pristali na pristigle ponude banaka da iz prešutnog pređu u dopušteni minus, u većini slučajeva (jer su kod dvije od 13 banaka istekli rokovi) za to imaju vremena do 30. lipnja. “Nakon isteka roka važenja ponude, onim potrošačima koji ne ugovore dopušteno prekoračenje, banke će ukinuti odobreno prešutno prekoračenje. Ako je potrošač prethodno iskoristio dio ili cijelo odobreno prešutno prekoračenje, banke će za iskorišteni iznos omogućiti postupnu otplatu na 12 mjeseci”, objašnjavaju iz HNB-a.

Do ovakvog raspleta situacije s prešutnim minusima, koji su bili čak 30 posto skuplji od dopuštenih, došlo je tek u srpnju 2022. kada su Vlada, HNB i predstavnici 13 banaka potpisali Memorandum o razumijevanju. Vladajući se dakle, iako se najavljivalo, ipak nisu odlučili problem u kojem je završilo gotovo milijun građana, a da većina njih to nije znala, riješiti zakonskim izmjenama. U konačnici je potpisan Memorandum kojim je dogovoreno da banke omoguće potrošačima prelazak sa skupljeg prešutnog prekoračenja na dopušteno prekoračenje.

Igor Škrgatić, stručnjak čija kompanija pomaže ljudima da izađu iz blokada i stečaja, ovakvo rješenje ocjenjuje vrlo dobrim što se tiče zaštite potrošača i provedbe te bi, kao i HNB, svakako preporučio prijelaz s prešutnog na dopušten minus, dok za to još ima vremena.

Memorandum, ne zakon
Situacija se posljednjih godina rasplitala tako da su nedugo nakon potpisivanja Memoranduma, u rujnu 2022., banke snizile kamatne stope na prešutna prekoračenja. Naime, kamate ne prešutne minuse često su bile više od devet, a znale su iznositi i više od 15 posto. Istovremeno, najviša dopuštena kamatna stopa iznosila je 8,11 posto.

Neki su mediji izračunali da su banke u par godina “dijeljenja” prešutnih minusa (praksa je počela otprilike 2018. i trajala do 2021.) na višim kamatama na prešutne minuse zaradile 46,4 milijuna eura više nego što bi zaradile na dopuštenim minusima.

Osnovna razlika između dopuštenog i prešutnog minusa je u ugovoru. Dopuštena prekoračenja su, naime, ugovori o kreditu, a taj ugovor uključuje ograničenje efektivne kamatne stope (EKS), osiguranu postupnu otplatu u slučaju smanjena ili ukidanja prekoračenja, utvrđivanje kreditne sposobnosti… Svega ovoga nema kod prešutnih prekoračenja.

Unatoč aferi tijekom koje se često prozivalo HNB da kao regulator nije na vrijeme reagirao i zaustavio vrlo štetnu praksu za potrošače, nije došlo do zabrane prešutnih minusa.

Iz HNB-a kažu da će ih banke moći odobravati maksimalno do iznosa jedne plaće (mirovine) i po kamatnoj stopi koja može biti viša od one za dopuštena prekoračenja jer se na prešutna prekoračenja više neće primjenjivati ograničenje efektivne kamatne stope.