Hrvatska ne može preživjeti još jedan ‘lockdown’, grmilo je donedavno. A može li preživjeti gubitak kontrole nad Covidom 19: pucanje zdravstvenog sustava, desetine mrtvih dnevno i eroziju ekonomije na svim razinama naprosto jer su radnici bolesni ili u izolaciji? Bi li šteta od kratkotrajnog ‘lockdowna’ bila manja od one koju nosi dugotrajno propadanje gospodarstva zbog bolesne radne snage?

S rastom broja preminulih rastu i tenzije; zorno je to ilustrirao skandal s izbacivanjem renomiranih znanstvenika iz Vladinog Znanstvenog savjeta. Njih je 26, među kojima petoro članova Savjeta, upozorilo na gubitak kontrole nad epidemijom, manjak transparentnosti i ničim utemeljene izjave o stagnaciji (ili prolasku) epidemije.

Vladu, koja se ljetos preuranjeno pohvalila pobjedom nad koronom, posebno je pogodilo što se iz apela iščitava manipuliranje brojkama i kritike politički motiviranih mjera pa su potpisnici ekspresno (telefonski) izbačeni, da bi uslijedilo nemušto opravdanje o narušenom povjerenju, ali ne i razrješenjima. Savjet je tako ostao na jednom epidemiologu, Krunoslavu Capaku.

“Veslanje svaki na svoju stranu”, ispetljavao se predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić. Zamjerka stručnjacima što ne žele žrtvovati svoj znanstveni kredibilitet za ‘veće dobro’ skandalozna je sama po sebi, ali precizno ilustrira razmjere kaosa na terenu.

Suočena s manjkom fiskalnog prostora za kompenzacije i protestima protiv zatvaranja, Vlada svim silama pokušavaju izbjeći restrikcije koje je čitava Europa odavno uvela. Kako se pokazuje, ekonomija vs. zdravlje lažna je dilema jer ekonomija stadava kada je zarazna bolest van kontrole.

Ključno je pitanje, kao i uvijek, cijena. Proljetni potpuni ‘lockdown’ stajao je 22 milijarde kuna, no pitanje koliko stoji dugotrajno rastapanje gospodarstva je – bez odgovora.

Suočeni s izvjesnim ograničavanjem broja kupaca u objektima, trgovci se pripremaju da će predblagdanska potrošnja biti i trećinu manja, riječ je o izgubljenih 5 milijardi kuna, no direktor Lonije Drago Munjiza upozorava da ionako nemaju ništa od labavih mjera ako Covid 19 i dalje traje.

Ne radi se o broju ljudi u trgovini već o pucanju lanca nabave proizvoda koji epidemija dovodi u pitanje, pocrtava Munjiza.

Na pitanje bi li kraći lockdown bio ‘manje zlo’ od dugotrajne erozije epidemije, ekonomist Goran Šaravanja iz Imeluma smatra da dileme nema jer nema ni uspješnog plesa s virusom.

“Pitanje je spojenih posuda. Ukoliko je Europa zatvorena, nema turizma, niti božićnog šopinga. Ne vidim opciju gdje mi prođemo neokrznuti u svemu tome”, kaže Šaravanja.

“Normalan život uz virus je nemoguć, prema tome prioritet je jasan, pitanje je samo kako proći sa što manjom štetom, dakle upravljanje krizom nema alternativu – kojim i kakvim mjerama, to je stvar epidemiologa”, kaže Šaravanja.

Hod po žici

Rješenje treba tražiti mimo dva ekstrema, potpunog zaključavanja ekonomije i nekontroliranog širenja bolesti što se postiže širokim poštivanjem preporuka medicinske struke, mišljenja je makroekonomist PBZ CO Hrvoje Stojić.

“Treba pratiti situaciju u okruženju i slijediti najbolje prakse. Asimetrično djelovanje virusa na različite aspekte socijalnog kontakta i ekonomske aktivnosti uvijek će poticati raspravu o pravednosti mjera za suzbijanje širenja zaraze”, kaže. On i dalje stoji uz svoju raniju prognozu da će domaće gospodarstvo godinu završiti u minusu od oko 10 posto.

“Inicijalna prognoza bila je pad BDP-a od -12%, no nakon rezultata sezone smo blago ublažili pad”, kaže Stojić.

S nedavno predstavljenim Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom za Vladu je put zacrtan; Hrvatska ostaje čvrsto na tragu uvođenja eura i za to cilja deficit budžeta ispod 3 posto iduće godine, računajući na podizanje rejtinga i nisku cijenu financiranja u dugom roku.

Dok su tu namjeru pozitivno ocijenile rejting agencije, Fitch posljednji prije nekoliko dana, ostaje otvoreno koliko će Vlada moći balansirati između želja i realnosti na terenu.

Naši sugovornici smatraju da će uz postojeća kretanja biti uspjeh ostane li deficit u 2021. ispod 5 posto BDP-a, upozoravajući da dogovora o europskom proračunu još nema iako je gotovo polovina prosinca.

Neki ekonomisti, poput Željka Lovrinčevića iz Ekonomskog instituta, ocjenjuju da putanja prema eurozoni nema alternative želimo li sačuvati stabilan financijski sustav, osim ako se ne dovodi u pitanje drugi mirovinski stup. Ta opcija zasad nije na stolu.

“Izvjestan je scenarij u kojem će i u narednim mjesecima Vlada nastojati pronaći balans između ekonomskih i zdravstvenih prioriteta, odnosno izgledan je oprez oko popuštanja, dok sasvim sigurno ne treba isključiti i dodatne restriktivne mjere”, kaže glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač.

EU fondovi su dobra vijest

“Uz fokus na minimiziranje ekonomske štete, trenutne okolnosti ukazuju i na potrebu provođenja protucikličke fiskalne politike, a dobra vijest je da je dio fiskalnih mjera moguće financirati iz EU sredstava. No, isto tako ostaje činjenica da moramo racionalno koristiti svoj fiskalni kapacitet”, dodaje Kovač.

Dašak optimizma dale su svijetu u utorak slike 90-godišnje Britanke Margaret Keenan koja se prva cijepila (Pfizer/BioNTechovim) cjepivom. U EU ono još čeka registraciju pa nije realna distribucija širokoj populaciji prije proljeća.

To znači da nas čekaju još najmanje četiri teška zimska mjeseca borbe s Covidom 19, a za razliku od jeseni, uz otegotnu okolnost kombinacije sa sezonskom gripom.