Kozarstvo u Lici posljednjih godina gubi bitku s komercijalnom proizvodnjom. Gotovo sva gospodarstva koja su se ozbiljnije bavila kozama, odustala su od njih. Danas ih imaju samo nekoliko za vlastite potrebe.
Kod proizvođača kozjeg mlijeka razlog je otkazivanje otkupa mlijeka i sira zbog skupog prijevoza, a kod proizvođača kozjeg mesa – veća potražnja za ličkom janjetinom nego jaretinom. Stoga su se tamošnji stočari, pa i kozari, mahom okrenuli uzgoju druge stoke, te je koza sve manje. Tako ćemo na ličkim pašnjacima uz autohtone buše, zbog dobrih poticaja prije sresti magarce i konje, nego koze, javlja HRT.
Čistokrvne sanske koze, kaže njihov uzgajivač, vrlo su zahvalne. Imaju odlično meso i izdašno daju mlijeko. Ako se za njih dobro brinete, sve vam to višestruko vrate.
“Dobro iskustvo s tim kozama, dobri su im jarići, mislim da su bolji nego alpski i druge pasmine, tako da može se kombinirati mlijeko i meso”, objašnjava Srđan Bajić, OPG Bajić iz Donjegi Lapca.
Nekada je u ovoj štali bilo 40 koza. Sada tek desetak. Ljetne vrućine smanjuju količine mlijeka, ali gospodinu Bajiću to više i nije važno jer muze tek dvije koze za svoje ukućane
“Stajski je uzgoj, s time da imaju nekih par hiljada kvadrata jednostavno da prošeću, ali kad su velike temperature i jake suše, naravno da to utječe na proizvodnju mlijeka kao kod svega drugog”, objašnjava Bajić.
Dugoročno kišno razdoblje pojačalo je rast trave, ali i njenu vlažnost što i nije najbolje za sijeno
“Trave ove godine ima dosta, malo je teško izrasla, prije nekoliko dana i vjetar ju je povaljao, dosta se teško suši, ali uglavnom ove godine smo zadovoljni s travom”, kaže Bajić.
U Lapačkoj dolini do prije tri godine bilo je pet kozara. Svi su imali ozbiljna stada od preko 40 grla. Koze su se muzle, a otkupljivači dolazili po mlijeko. No, nakon korone, zbog povećanja troškova prijevoza, izostao je otkup pa su se počela smanjivati stada.
“Velika su ulaganja u koze u proizvodnju mlijeka. I mi smo smanjili broj koza, svih pet kooperanata što smo bili, i onda je samim time pala količina mlijeka. Otkupljivač je bio udaljen dvijesto kilometara u jednom pravcu i on je jednostavno rekao da mu se ne isplati dolazit po tu količinu. Svi ste odustali? Svih pet. Svako je ostavio ovako nešto za sebe”, dodaje Bajić.
Kaže nam kako se od mlijeka i jarića dobro živjelo, no okolnosti su se promijenile i sada se ne isplati ništa držati što nema dobar poticaj. I on se odlučio za uzgoj ličke buše.
“Jednostavno iz razloga što tele možemo prodati, poticaje dobijemo po površini, mislim da bi u kozarstvu trebalo po proizvodu poticati ili po jaretu ili po količini mlijeka, bila bi to onda druga priča”, poručio je Bajić.
Tako je Lapačka dolina ostala bez ozbiljnih kozara. Slično je i na Velebitu, pa se može zaključiti kako je komercijalno kozarstvo u Lici nažalost nestalo.
“Iz tih izvješća iz 2019. do 2022. vidljivo je da se broj grla koza u županiji smanjuje iz godine u godinu tako da je u 2022. godini broj grla koza bio manji oko 15 posto u odnosu na 2021”., ističe Marijana Lulić, pročelnica za turizam i poljoprivredu županije Ličko senjske.
Na plitvičkom pak području dobri div iz Vrela ne odustaje od svojih burskih koza. Mahom iz ljubavi prema toj mirnoj pasmini, no kaže nam kako lički janjci još uvijek se bolje prodaju od jarića. Da ima bar još jednog pomoćnika upustio bi se u mljekarstvo.
“Da imam još nekoga da mi pomogne u svemu ovome ja bi se opredijelio za mlijeko. Mislim da se isplati. Cijena mlijeka je dosta dobra, potražnja isto. Ja jako imam puno ponuda preko društvenih mreža gdje me ljudi traže mlijeko ali jednostavno sam sam u svemu ovome i onda jednostavno ne mogu stići”, objašnjava Slavko Glumac, OPG Glumac iz Vrela Koreničkog.
Kaže nam kako danas poticajna politika ljude usmjerava prema dobiti, što i nije problem, no mnogi se ne snalaze u takvom okruženju i gledaju na stočarstvo kao tradiciju kraja i obitelji
” Ljudi se više opredjeljuju za novce nego za rad. Lakše je upisati 10 hektara zemlje nego držati sto ovaca ili sto koza”, ističe Glumac.
A on ih ukupno drži 250. I da nema dva border kolija, posebice Donu, teško bi s njima izašao na kraj.
“Imam veliki broj koza koje stvaraju svoje stado i ovce koje stvaraju svoje stado. I da bi ih držao na okupu ona mi je sve. Kad se počnu razdvajati pošaljem ju da odradi svoj posao. Nikad nije bila na lancu, nikad nije imala onaj okovratnik oko sebe, pas je hiperaktivan, jako puno kilometara i aktivnost 24 sata dnevno”, s ljubavlju priča Glumac o svojoj mezimici.
Unatoč ovom prekrasnom prizoru ispaše ovaca i koza zajedno, to će na žalost biti sve rjeđa slika s ličkih pašnjaka, posebice kada su koze u pitanju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu