Kovačević primjer kontinuiteta, Keserić probila led, Dalić preporodila Podravku

Autor: Mladen Miletić , 24. prosinac 2024. u 06:41
Martina Dalić; Nataša Rapaić; Ivana Pek Lučić

Iako su uspješne, na upravljačkim pozicijama imamo manje žena čak i u odnosu na zemlje Balkana.

Unatoč određenim poboljšanjima u Europi, žene i dalje pate od rodnih razlika kada su u pitanju plaće, sudjelovanje u radnoj snazi, zapošljavanje i hijerarhijski položaji na radnom mjestu. Podaci iz Hanfina izvješća za 2022. govorili su da su svega 16% upravljačkih pozicija u hrvatskim kompanijama činile žene, dok su prema Selectio indeksu žena u upravama društava u sastavu indeksa CROBEX, u 2023. žene u upravama tih društava bile zastupljene s 22,2%, a u 2024. s 19,4%.

“Iako su podaci za 2024. i 2023. nešto bolji od Hanfinih podataka za 2022., negativni trend u ovoj godini u odnosu na 2023. trebao bi nas ozbiljno zabrinuti”, kaže nam Marina Čulić Fischer, izvršna partnerica u Dialog komunikacija.

Martina Dalić nedavno je svečano otvorila novi Podravkin logističko-distributivni centar (LDC), čime je zaokružen snažan investicijski ciklus koji traje od 2021. godine/Damir Špehar/PIXSELL

Od industrije do bankarstva
No, zašto je tako? Zašto u tom pogledu zaostajemo čak i za nekim zemljama Balkana? Primjerice, prema podacima iz 2022., od zemalja u okruženju bolje od Hrvatske stoji Srbija s 27,25%, Slovenija je bila na 18,56%, a BiH na 19,86%, dok je najbolje rezultate u regiji imala Sjeverna Makedonija s 33,98%. A primjeri dobrog upravljanja upravo na čelu hrvatskih kompanija pokazuju da u najmanju ruku ne bi smjelo biti nepovjerenja, a kamoli straha kad su u pitanju žene na čelu velikih sustava, od industrijskog do bankarskog sektora.

Pad u odnosu na 2023.

Prema Selectio indeksu žena u upravama društava u sastavu indeksa CROBEX, u 2023. žene u upravama bile su zastupljene s 22,2%, a u 2024. s 19,4%.

Krenimo redom… Gordana Kovačević napunit će 1. siječnja točno dva desetljeća na čelu Ericsson Nikole Tesle, što je kontinuitet s kakvim se može pohvaliti rijetko tko, a da se pritom ne radi o vlasništvu ili obiteljskoj tvrtki. S Kovačević na čelu tvrtka kontinuirano raste prihodima i izvoznim rezultatima, a od gotovo 3000 zaposlenih 96% čine visoko obrazovane osobe.

Zsuzsanna Ortutay na čelo Uprave Ine došla je prošle godine, a ove je hrvatska kompanija u mađarskom vlasništvu postala po prihodima naftni lider u regiji/Igor Šoban/PIXSELL

Podravka je, pak, i prije Martine Dalić bila dobra i stabilna kompanija, no evidentno je bivša potpredsjednica Vlade donijela novu energiju i zamah, a s Podravkinim investicijskim ciklusom koji se s ovom godinom privodi kraju malo se koja tvrtka može usporediti. Zsuzsanna Ortutay došla je na čelo Ine u lipnju 2023. nakon Petra Rataticsa, a hrvatska kompanija s mađarskim vlasnicima postala je ove godine najprofitabilnija u regiji u naftnom biznisu.

Nataša Rapaić došla je ove godine na čelo Uprave Hrvatskog Telekoma postavši nakon 21 godinu rada u sustavu prva žena na čelu najvećeg hrvatskog telekom operatora/Sanjin Strukić/PIXSELL

Dug i bolan proces
Dug i uporan uspon kroz sustav imala je i Nataša Rapaić koja je ljetos došla na čelo Hrvatskog Telekoma, baš kao i Liana Keserić kojoj je u svibnju potvrđen novi mandat na čelu Uprave Raiffeisen banke. Inače je 2020. postala prva žena na toj poziciji u jednoj od velikih banaka u RH. Osviještenost po pitanju žena pokazali su i PPD-u, pa je u listopadu postavljena nova uprava u kojoj ključnu riječ ima Ivana Pek Lučić.

Kako je riječ o redom uspješnim kompanijama, za njihovim bi se primjerima mogli bez straha i drugi povesti…

Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle dobila je povjerenje Nadzornog odbora za novi mandat te će 1. siječnja napuniti 20 godina na čelu tvrtke/Davor Javorović/PIXSELL

”Apsolutno! Što više pozitivnih primjera žena na čelnim pozicijama u velikim, ali i srednjim i malim tvrtkama mora promijeniti svijest o problemu rodne neravnopravnosti, koja mislim da je kod nas na izuzetno niskim granama. Vidim to u svakodnevnoj komunikaciji s muškim kolegama koji su visoko obrazovani, uspješni i rade u propulzivnim industrijama i bojim se zamisliti kakva je situacija u drugim kategorijama, ne samo kod muškaraca, nego i kod žena.

Za početak, moramo probiti strah od veće zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama i predrasude vezane uz žene – menadžerice, kako bismo kao društvo bili što uspješniji. Taj proces će u Hrvatskoj biti dug i bolan”, kaže Čulić Fischer te objašnjava što se regulativno od 1. siječnja mijenja u tom pogledu…

Ivana Pek Lučić radila je u PPD-u na različitim pozicijama, povezanim s ‘upravljanjem portfeljem’, a u Upravu je imenovana uz Zvonimira Šibalića i Slavena Rajmana/Vjekoslav Skledar

”Prema Direktivi o ženama u upravnim odborima koju je donijela EU, sve tvrtke izlistane na burzama s više od 250 zaposlenih morat će imati barem 33% žena u upravama i nadzornim odborima do 30. lipnja 2026. Također, žene će trebati biti zastupljene s barem 40% na neizvršnim upravljačkim pozicijama”.

Liana Keserić prvi put je za predsjednicu Uprave RBA izabrana 2020., postavši prva žena na toj poziciji u jednoj od velikih banaka – u svibnju joj je potvrđen novi mandat/Davor Puklavec/PIXSELL

Komentirajte prvi

New Report

Close