Piše: Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle

O recesijskim problemima i crnim scenarijima stalno se govori i piše, a nama, zapravo, za motivaciju građana na promjene trebaju pozitivne priče i primjeri uspješnih pojedinaca, timova i kompanija. Upravo zato ovdje razmatram teme i područja koja su dio globalne agende za razvoj pa samim tim, s obzirom da je Hrvatska članica EU, po mom dubokom uvjerenju predstavljaju istinsku i neponovljivu priliku za uspjeh i šansu, ponajprije obrazovanim, kompetentnim i kreativnim ljudima da konačno vlastitim radom pridonesu bržem oporavku gospodarstva
i društva u cjelini.

Na čemu zasnivam svoj optimizam?

Odgovor je vrlo jednostavan – strategije razvoja svih najrazvijenijih zemalja, od skandinavskih članica EU pa do dalekoistočnih brzorastućih ekonomija, pokazuju da one svoj budući uspjeh temelje na premisi jasnih prioritetnih područja koja strateški pozicioniraju gospodarstva i ekonomije tih zemalja do 2020. te na bržem uključivanju mladih, visokoobrazovanih i kreativnih ljudi u radno aktivni korpus. Izvjesno je da moramo razumjeti i brže prihvaćati revolucionarni razvoj tehnologija, posebno ICT-a te se moramo prilagođavati
novim trendovima, poslovnim modelima i traženim profilima na tržištu radne snage.

S obzirom da vodim kompaniju koja je regionalni lider u ICT sektoru  mislim da na našem primjeru mogu povući poveznicu s ovim o čemu pišem. Za Ericsson Nikolu Teslu, 2013. će ostati zabilježena kao godina u kojoj smo realizirali strateške planove te nastavili uspješan poslovni niz. Štoviše, u ovoj smo godini zaposlili čak 160 novih visokoobrazovanih zaposlenika te smo obilježili 60 godina kvalitetne suradnje sa švedskim Ericssonom. Na temelju ovih informacija, koje su dio uspješne priče, skoro da bi netko mogao zaključiti da naša kompanija djeluje u drugačijim uvjetima od ostatka hrvatskog gospodarstva.

To, naravno, nije točno. Uvjeti poslovanja su svima isti kao i različite barijere s kojima se susrećemo u poslovanju. Kako onda objasniti da u istim uvjetima ipak postoje oni koji uspješno posluju? Mislim da je odgovor u globalnoj umreženosti, tehnološkom liderstvu, inovativnosti. ogromnom zalaganju i radu te motiviranim zaposlenicima. EU strategija za mudar, održiv i uključiv rast do 2020. adresira probleme s kojima se i naša zemlja suočava kao što su: zaostajanje u razvoju zbog strukturnih problema, nedovoljnog ulaganja u istraživanje,
razvoj i inovacije, trgovinskih barijera i nedovoljnog korištenja ICT tehnologija, nezaposlenost, te demografsko starenje. Strategija EU 2020 izlaz za probleme vidi kroz implementaciju sedam inicijativa koje imaju direktne i indirektne veze s ICT tehnologijama.

Upravo zato smatram da se i naša zemlja strateški mora okrenuti upravo tim inicijativama – ne otkrivati “toplu vodu”, nego prepoznati potencijal ICT sektora i strateški ga potaknuti kroz jačanje R&D&I aktivnosti, tehnološki razvoj i jačanje ICT infrastrukture kao i povezivanje
ICT sektora s ostalim sektorima. Međutim da bismo ostvarili zacrtane strateške ciljeve moramo na razini zemlje uz strateške podloge, definirati i operativne programe koji su okrenuti budućnosti, ali realni. Europa 2020 nije nečiji san, nego naš zajednički cilj!