Anton Kovačev, donedavni predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), koji je tu instituciju vodio čak dva desetljeća, ove godine ima dulji ljetni odmor od uobičajenoga.

No, prema svemu sudeći, odmor mu se bliži kraju. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, odskora bi trebao postati zaposlenik Europske investicijske banke (EIB), institucije s kojom je dosad mnogo radio, ali s druge strane, kao predstavnik najvećeg EIB-ova (izravnog) zajmoprimca u Hrvatskoj, HBOR-a. Uz urede u 15 zemljama članica Europske unije i približno još toliko u ostatku svijeta, EIB bi navodno uskoro trebao otvoriti i ured u Hrvatskoj, a njegovo vođenje povjerit će, tvrdi se, upravo Kovačevu. Premda je s čelne pozicije HBOR-a otišao redovnim istekom mandata, razlaz baš i nije bio u rutinskom i ležernom ozračju. Posljednji mjeseci zadnjega mu mandata bili su obilježeni slučajem Šegon i sukobima u vrhuški SDP-a (Linić,  Milanović, Maras), koji su se dijelom prelamali i preko aktivnosti HBOR-a.

Konačni uzmak i odustajanje od još jedne kandidature sam je na oproštajnoj presici objasnio time što "nema jednodušnu podršku i potporu svih čimbenika, a ne želi biti prepreka budućem dobrom radu HBOR-a". Neslužbene informacije o novom angažmanu, pak, uklapaju se i u izjave Kovačeva na toj proljetnoj presici kako "još nije donio odluku gdje će nastaviti karijeru", ali da "ima ponuda i iz Hrvatske i iz inozemstva". Razmislit će i odabrati ono što mu se čini najpovoljnije, zaključio je, a na nagađanja novinara hoće li to biti u bankarstvu uzvratio je tek s "vjerojatno". Potvrda njegova menadžerskog angažmana u EIB-u bila bi ujedno potvrda kako odbacivanje od strane političkih struktura zna biti zapravo usluga. Sam Kovačev, međutim, ostao nam je nedostupan za potvrdu neslužbene informacije za koju mnogi u bankarskim krugovima kažu kako im je poznata. Ni iz EIB-a na naš upit do zaključenja Poslovnog dnevnika nismo dobili ni potvrdu ni demantij.
 

No, većinu domaćih financijaša neslužbene tvrdnje o prelasku Antona Kovačeva u EIB nimalo ne iznenađuju. "Godinama se kreće u krugovima međunarodnih financijskih institucija, a prošle ga je godine generalna skupština Europske udruge dugoročnih investitora (European Association of Long-Term Investors) izabrala i za potpredsjednika", podsjeća jedan financijaš sugerirajući dobru međunarodnu umreženost i profesionalne veze bivšeg šefa HBOR-a. Lokalne političke priče, rejtinzi i "slučajevi" tu očito ne igraju bitnu, a još manje presudnu ulogu, dodaje. Kako god bilo, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Europska investicijska banka jako dobiva na značenju kao kreditor i općenito investitor. Tako i u samom EIB-u ističu kako su zajmovi te međunarodne banke u Hrvatskoj prošle godine, kad je i postala državom članicom EU, više nego dvostruko nadmašili iznose odobrene u prethodne dvije godine.

Lani je naime, EIB u Hrvatskoj odobrio ukupno 633 milijuna eura zajmova, u 2012. odobreno ih je u iznosu 300 milijuna eura, a 2011. godine 305 mil. eura. Od 2009. do kraja prošle godine u hrvatsko je gospodarstvo EIB uložio ukupno više od 2,1 milijardu eura, a posljednji dostupni podaci na stranicama te banke govore da se do danas taj iznos povećao na 2,63 milijarde eura. Osim HBOR-a preko kojega se financiraju projekti pojedinačno manjih iznosa, među EIB-ovim partnerima u Hrvatskoj je i petorka vodećih poslovnih banaka. Najveći dio ukupne vrijednosti financiranja, odnosno projekata otišla je malom i srednjem poduzetništvu (73 posto), a među značajnijim korisnicima njihovih zajmova  bili su i projekti iz područja prometa i telekomunikacija (13%) te vodoopskrbe, odvodnje, gospodarenja krutim otpadom i urbanizacije (13%).

Priču o Kovačevu kao skorom glavnom čovjeku za operacije u Hrvatskoj domaći financijaši uglavnom sagledavaju kroz izglede da se sredstva EIB-a namijenjena poduzetništvu ubuduće efikasnije kanaliziraju krajnjim korisnicima. Dio bankara, naime, smatra da se dosad u nekim slučajevima upravo HBOR pokazao uskim grlom. Hoće li Kovačev na novoj poziciji, a s punim uvidom u dobre i loše strane funkcioniranja dojučerašnje, pronaći dobitnu kombinaciju za daljnje unaprjeđenje suradnje hrvatskog gospodarstva i EIB-a, ostaje vidjeti. Pomak koji bi mnogi od EIB-a rado vidjeli na našem tržištu, a za što, kažu, tehnički postoji mogućnost, jest proširenje EIB-ove prisutnosti i na vlasnička ulaganja. No, sam EIB dosad se pokazao sklonijim konzervativnijim kreditnim aranžmanima, a to vrijedi i za Kovačeva.