Iako možda ne tempom kojim bismo željeli, razvrstavanje otpada u Hrvatskoj je uglavnom zaživjelo, rečeno je na panelu “Jesu li hrvatski gradovi spremni za učinkovito gospodarenje otpadom”.

Mirka Jozić, zagrebačka pročelnica za gospodarstvo i energetiku kazala je da je nekoliko dana zastoja u odvozu plastike u glavnom gradu napravilo priličan nered, ali da je “to sada riješeno”. I ona potvrđuje da novi modeli skupljanja i odvajanja otpada ne mogu značiti manju cijenu komunalnih računa. “Odvajanje je skupo – postaviti 4 kontejnera pred svaka vrata i po 4 puta doći po svaki. To sve odvesti i sanirati. To ima cijenu. Razdvajanje je zakonska obveza”, ističe.

Iskustva Koprivnice predstavila je Ksenija Ostriž, zamjenica gradonačelnika: “Mi smo 2008. krenuli u odvojeno prikupljanje papira, a 2011. smo podijelili i više od 1000 kompostera. U 10 godina su nam se uvelike mijenjale količine nekomunalnog otpada u odnosu na komunalni otpad. Sada je od ukupno 8500 tona otpada, čak 2500 tona biorazgradivi”.

Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskog, kaže da ono spada u gradove koji su korak ispred. “Još smo 2005. uveli naplatu otpada prema količini, a od 2011. odvajamo otpad na kućnom pragu. To nam je dijelom i problem jer sad teško dolazimo do novca iz FZOEU-a jer oni rješavaju probleme u gradovima koji su lošiji od nas.

Daleko po pitanju gospodarenja otpadom je otišao i Sv. Ivan Zelina. Gradonačelnik Hrvoje Košćec, smatra da su gradovi spremni, ili će biti, za učinkovito gospodarenje otpadom, no da će tek onda nastati problemi. “Predviđeno je da se taj otpad onda odvozi u Centar za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije i Grada Zagreba, koji postoji samo na papiru”, upozorio je Košćec. Dodao je da oni imaju 60 posto manje odloženog otpada od prosjeka Hrvatske.

Aleksandra Čilić, iz Fonda za zaštitu okoliša kaže da je FZOEU i prije kroz javne pozive financirao nabavku komunalne opreme i mnogi gradovi, uključujući Jastrebarsko, Koprivnicu i Zelinu, su dobile značajan paket opreme. “Na ovaj novi poziv je odaziv bio veći od očekivanog, a samim tim i predviđeni iznos financiranja. Zbog toga se moralo učiniti nešto najbezbolnije, a to je da se ne financiraju vrtni komposteri ni prikupljanje tekstila. Na natječaj se prijavilo 438 jedinica lokalne samouprave, od čega je 420 njih i zadovoljilo uvjete”, kazala je Čilić.