Pohodi po zalihe namirnica i kućnih potrepština u super- i hipermarkete s jedne strane, a s druge strane pad raznih drugih oblika potrošnje u atmosferi epidemije vidljivi su i u najnovijim podacima Porezne uprave o fiskaliziranom prometu. U proteklih 20-ak dana – preciznije, u razdoblju od 24. veljače do 15. ožujka – broj izdanih računa u svim djelatnostima je u odnosu na isto razdoblje lani bio manji za jedan posto, ali je iznos računa povećan 9 posto ili 850 milijuna kuna, (sa 9,2 na više od 10 milijardi kuna).

Pritom je u djelatnosti Trgovine na veliko i malo indeks broja računa ostao isti, a iznos računa porastao za 11 posto ili 700 milijuna, na 7,16 milijardi. Istodobno, u turističko-ugostiteljskom sektoru (kategorija Pružanje smještaja te pripreme i usluživanje hrane) broj računa je pao 5 posto, a iznos 9 posto, što znači smanjenje u ta tri tjedna za 70-ak milijuna, na 690.

Promatra li se samo prošli tjedan u odnosu na isto razdoblje 2019. podaci kažu da je na približno jednakom broju izdanih računa ostvaren 14 posto veći promet (ukupno 3,6 milijarde) na razini svih djelatnosti u sustavu fiskalizacije. U djelatnosti trgovine je, međutim, na četiri posto većem broju izdanih računa promet povećan za gotovo pola milijarde kuna ili više od petine (21 posto), na više od 2,71 milijardu kuna. Nasuprot tome, turističko ugostiteljskim djelatnostima iznos računa u drugom tjednu ožujka u odnosu na isto razdoblje 2019. manji je za više od petine (22%) ili za oko 56 milijuna (iznosio je 200 milijuna).

I u usporedbama drugog i prvog tjedna ožujka trgovina bilježi porast 21 posto veći iznos računa, a u djelatnostima pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane fiskalizirani promet manji je 20 posto.