Vlada će Kad se razbuktala pandemija koronavirusa, ključna je bila promptna reakcija svih – i vlade i poduzetnika. Mjere spašavanja radnih mjesta i druge mjere kojima je ublažen teret blokade i otežanog poslovanja, ali i nagon samih poduzetnika da prežive, vidljiv je na kraju godine iz podataka o poslovanju.

Analiza Fine temeljem predanih financijskih godišnjih izvješća 139 tisuća poduzetnika pokazuje da su u 2020. sektorski gledano očekivano najviše pogođeni ostali poduzetnici u turizma, ali i trgovini i prerađivačkoj industriji.

Generalno, prihodi su pali za nešto više od 5%, na 744 milijarde kuna, dok je porastao broj gubitaša, a konsolidiran rezultat bio za trećinu slabiji nego u pretkriznoj 2019., ukupno 21 milijardu kuna.

Od 20 djelatnosti, nakon dugo vremena, njih šest imalo gubitak, dok je primjerice u 2019. samo financijske i djelatnosti osiguranja (bez financijskih institucija) zabilježio ukupan negativan rezultat, gubitak od 188 milijuna kuna.

Spasonosne vladine mjere

U samoj strukturi poduzetnika nije bilo značajnijih promjena – po brojnosti registriranih tvrtki i dalje prednjači trgovina (21%), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (16%), građevinarstvo (12,4%), te prerađivačka industrija (11 %).

Pri tom je u trgovini broj registriranih tvrtki čak blago porastao, a neočekivan je i blagi porast broja poduzetnika u turizmu, koji je po svim ostalim pokazateljima iskazao nezapamćen pad, a jedini “pozitivac” po svim temeljnim pokazateljima je građevinski sektor.

Vladine interventne mjere očuvanja gospodarske aktivnosti i radnih mjesta prošle godine definitivno su ublažile crne prognoze s početka godine o masovnom gašenju tvrtki i otpuštanju radnika.

Gleda li se broj zaposlenih, u prerađivačkoj industriji i dalje je uvjerljivo najveći broj zaposlenih (235 tisuća), unatoč smanjenju u odnosu na prethodnu godinu, ali je najveći udar pretrpio turističko-ugostiteljski segment gospodarstva, u kojemu je godina završena s njih ukupno 65 tisuća, za 11,5 tisuća radnika manje nego u 2019.

Trgovina izvrsno prošla

Trgovina, koja je standardno druga djelatnost po broju zaposlenih, prema Fininim podacima, uspjela je brzim prebacivanjem na on-line kupnju i pribjegavanju epidemiološkim mjerama 2020. završiti s 4 i pol tisuće zaposlenih više (192 tisuće), a ta djelatnost ostaje uvjerljiv sektorski lider s ukupnim prihodom od 260 milijardi i neto dobiti koja je, istina, bila za oko 3% manja (7,5 milijardi).

U prerađivačkoj industriji koja, pogleda li se Finine tablice za 2019., nije dosegnula pretkriznu razinu, prihodi su oslabili, kao i dobit, no tri su djelatnosti koje su, srazmjerno svojoj veličini, krizom najviše pogođene. U turizmu, premda je u odnosu na sve ostale destinacije na Mediteranu Hrvatska imala najmanji turistički pad, pad prihoda 13 tisuća tvrtki bio je brutalan.

U odnosu na rekordnu pretkriznu godinu “ubrali” su 17 milijardi kuna, 43% manje nego u prethodnoj rekordnoj godini, a umjesto iskazane neto dobiti od preko milijardu i pol, ukupan lanjski neto gubitak iznosio je ujedno rekordnih 3,4 milijardi kuna. Ovih dana svjedočimo ponovnim gužvama na graničnim prijelazima, ali za liječenje od takvog udarca turističkom gospodarstvu trebat će još vremena.

Sektor prijevoza, uz turistički, bio je lani najglasniji u apelu da ga Vlada dodatno zaštiti, a udarac koji su pretrpjeli potvrđuju i podaci o padu broja tvrtki, zaposlenih, ukupnih prihoda i na kraju za razliku od 2019. godinu zaključili s gubitkom od 1,3 milijarde kuna.

Iako je percepcija da, zbog skoka cijena kvadrata, poslovanje nekretninama buja, lani bilježi i snažan pad broja zaposlenih, koji je gotovo prepolovljen, osjetno su pali i prihodi, a za razliku od prethodnog razdoblja, iskazan je i značajan gubitak od 1,3 milijarde kuna.

Djelatnosti koje su se u koroni dodatno došle u prvi plan pozitivnim rezultatima su ICT i nadasve građevinarstvo, koje će taj trend, s potražnjom koja nastavlja rasti, zasigurno zadržati i u narednom Fininom izvješću.