Hrvatsku gospodarsku komoru na valu najava otkaza za 30% djelatnika, i nakon nastavka reorganizacije u sklopu digitalne transformacije koju ubrzavaju pod utjecajem znatno smanjenih prihoda zbog korona krize, prati zahtjev za promjenom obveznog članstva u dobrovoljno.

Naime, korona kriza mnogo toga mijenja, dok se poduzetnici okupljeni oko Udruge Glas poduzetnika, prema riječima njezinog izvršnog direktora Dražena Oreščanina, suosnivača tvrtke Poslovna inteligencija, zauzimaju za transformacijske procese: to je prijelaz na poslovanje temeljeno na tržišnim osnovama, što je u skladu, kaže, s određenjem iz Ustava RH da se poduzetnici mogu slobodno udruživati i izlaziti iz udruženja.

Šteta je svakog radnog mjesta koje se izgubi u ovoj krizi, ali ovo je prvi slučaj da su izgubljena u dijelu gospodarstva koje nije privatni sektor, kaže Oreščanin izražavajući uvjerenje da će digitalizacija dovesti do preobrazbe u komoru koja stvara vrijednost, daje kvalitetnu uslugu u sklopu dobrovoljnog članstva, ali “za to je potrebno da Sabor izglasa takav prijedlog zakona”.

“Mi smatramo da svako udruženje poduzetnika ili građana treba biti na dobrovoljnoj bazi te da se ne može zakonom određivati članstvo u udruženju. Zalažemo se da se promjenom zakona o komori uvede dobrovoljno članstvo pa tko vidi u tome vrijednost može biti član”, pojašnjava Oreščanin.

Trebaju vidjeti dobrobit

U osvrtu na spektar pitanja vezanih uz usluge i vrijednosti koje HGK pruža, tvrdi da je za većinu malih poduzetnika koje članstvo stoji 42 kune mjesečno, problem u tome što oni ne vide nikakvu dobrobit od članstva. Oreščanin koji dolazi iz srednje velike tvrtke te IT sektora poznatog po propulzivnosti, naglašava da nema zamjerki na Komorin IT odjel, štoviše hvali ga.

Zbog dobre usluge, između ostalog organiziraju odlaske na sajmove i kvalitetne edukacije, navedena tvrtka bila bi, kaže, članica Komore i kad bi članstvo bilo dobrovoljno. U EU se status komora različito rješava, a iako ima dobrih primjera za oba modela, u situaciji kad je gospodarstvo na koljenima trebalo bi rasteretiti poslovanje i sve takve namete ukinuti, zaključak je ove udruge.

U jeku reformi poslovnih procesa, pored projekta Digitalna komora kao finalnog proizvoda, u HGK pojašnjavaju da je već duže u tijeku digitalna transformacija, a kroz nju i digitalizacija internih procesa, što po definiciji znači smanjenje broja djelatnika.

Prema predsjedniku HGK-a Luki Buriloviću, digitalna transformacija bila je preduvjet za racionalizaciju i reorganizaciju Komore uz plan postupnog provođenja, međutim nitko nije mogao predvidjeti korona krizu čije su najveće žrtve hrvatski gospodarstvenici i čije se poteškoće prelijevaju na čitavo društvo. Ukratko, rezultat toga je i značajan pad Komorinih prihoda.

Za 2020. planirali su prihode od 232,98 milijuna kuna, no rebalansom financijskog plana za ovu godinu usvojenog na Skupštini početkom srpnja prihodi su korigirani na 187,304 milijuna kuna, te su manji za 20%. Realizirani prihodi od članarina za prvih šest mjeseci iznose 73,269 milijuna, što je za 11% manje u odnosu na realizaciju u istom razdoblju lani.

Neizbježna odluka

U drugom kvartalu (od travnja do lipnja, u vrijeme pandemije koronavirusa) prihodi su im manji za 27% u odnosu na isto razdoblje 2019., a naročito je zabrinjavajući, kažu, veliki pad prihoda u travnju, za 29%, i još veći u svibnju, za 39%.

S obzirom na ostvarivanje prava iz mjere “Oslobođenje od podmirivanja poreznih obveza” očekuje se oslobađanje od plaćanja članarina od 1. travnja do 20. lipnja, odnosno dodatni pad prihoda od članarina. “Nikada nije lako donijeti odluku o otkazima, ali ona je neizbježna”, poručio je Burilović, dodavši da će HGK sa Zavodom za zapošljavanje pripremiti plan zbrinjavanja.

Prvi neformalni kontakti oko toga su poduzeti, te će, nakon službenog očitovanja za ulogu koju inače ima HZZ u ovim situacijama, biti nadležan njihov regionalni ured u Zagrebu.