Prema jednoj od varijanti procjena stručnjaka zagrebačkog Građevinskog fakulteta, koju je Vlada RH prihvatila, trošak obnove Zagreba iznosit će oko 42,4 milijardi kuna.

Taj model poslužit će kao temelj za izradu zakona o obnovi glavnog grada, a obnova će se, uz druge izvore kao što su zajmovi, financirati i kroz donatorsku konferenciju.

Kako neslužbeno doznajemo, takva konferencija planirana je za lipanj ili srpanj, s pozivom brojnim državama i vladama da pomognu.

Nakon prošlogodišnjeg potresa u Albaniji na sličnoj donatorskoj konferenciji u Tirani skupljeno je 1,16 milijardi eura, no procjena je da skup u Zagrebu vjerojatno neće biti toliko toliko uspješan, jer je europsko gospodarstvo danas u puno lošijoj situaciji zbog epidemije koronavirusa.

Računa se i na oko 200 milijuna eura pozajmice Svjetske banke, ali ne i na značajniju pomoć iz fondova EU koje RH inače koristi i to zato jer se novac za sanaciju sada ulaže mahom u privatnu imovinu.

Upitani za termin i očekivanja od konferencije, u resornom Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja rekli su nam da je “uz proračunska sredstva i vanjske izvore financiranja, donatorska konferencija jedan od načina na koji Vlada misli osigurati sredstava za obnovu, no o mjestu i datumu s obzirom na zdravstvenu situaciju u kojoj se Europa i svijet nalaze nezahvalno je govoriti”.

Dodaju i kako je cijena obnove od 42,4 milijarde kuna “prva preliminarna procjena troška obnove koja je bila nužna kako bismo imali polazišnu točku za osiguravanje sredstava, posebice iz vanjskih izvora kao što su EU fondovi i Svjetska banka s kojima smo već u intenzivnim razgovorima i koji takvu procjenu traže.

Kvalitetniju procjenu dobit ćemo nakon što se pregledaju sve zgrade, a ono što bismo inače zvali relevantnom procjenom uslijedit će nakon što se izradi kompletna projektna dokumentacija”.

Vlada RH prošli je tjedan donijela odluku o rebalansu kojom se 141 milijun kuna usmjerava na sufinanciranje hitne sanacije i nabavku bojlera građanima pogođenim potresom, a svako će kućanstvo zasad dobiti do 20.000 kuna.

Također, dio Vladine odluke odnosi se i na osiguravanje sredstava iz Fonda za solidarnost Europske unije. RH će putem Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU podnijeti zahtjev za dobivanje pomoći iz Fonda solidarnosti EU koji godišnje ima na raspolaganju 500 milijuna eura za pružanje financijske podrške u slučaju velikih elementarnih nepogoda s teškim posljedicama na životne uvjete, prirodni okoliš ili gospodarstvo.

“Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja zajedno s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU već radi na pripremi te dokumentacije.

Upravo zato su Građevinski fakultet i Komora građevinara izradili prvu i preliminarnu procjenu troška obnove, što je temeljna informacija za proceduru osiguravanje sredstava. Istovremeno traju svakodnevni pregovori sa Svjetskom bankom na istu temu.

Iznose i konkretnu namjenu sredstava koje će Vlada RH osigurati iz vanjskih izvora financiranja podijelit ćemo s javnosti čim se postignu konkretni dogovori, za što je potrebno odraditi pripreme i tražene procedure na čemu radi više ministarstva”, rečeno nam je u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.