Sve što vidite oko sebe ostavlja ekološki otisak, bilo da je riječ o uređaju koji posjedujete ili o stolu ispred vas. Sve će se morati promijeniti. I svi će biti pogođeni tim promjenama. Svaki potrošač, svaki posao, svaki glasač.

Tvrdi to futurolog Martin Kruse, čelnik odjela za Istraživanja o resursima i okolišu na Copenhagen Institute for Futures Studies.

Na konferenciji o budućnosti poslovanja Future Tense powered by Lürssen, 15. svibnja u Zagrebu, u sklopu predavanja Future of Sustainability, govorit će o strategijama eliminacije stakleničkih plinova kao i o smanjivanju potrošnje prirodnih resursa s ciljem očuvanja biološke raznolikost i bogatstva staništa.

Pitanja osiguranja
Za Poslovni dnevnik otkrio je što će biti imperativ stanogradnje, odnosno što će biti ključno znati agentima koji će budućim generacijama prodavati nekretnine.

“Sama gradnja morat će se znatno promijeniti, a najveći problem u tome je kako koristiti više recikliranih materijala. Emisija ugljikovog dioksida tijekom životnog vijeka zgrade neće najviše dolaziti iz potrošnje energije, već iz CO2 ugrađenog u materijale”, kazao je Kruse pa napomenuo da će kao i sada, kupcima kuća i stanova biti važno znati kojim su sve rizicima izloženi.

“Važno je da kuće budu prilagođene izmjeni klime. Gledamo utjecaj poplava, vidimo ga u Europi, ali i u mnogim drugim zemljama svijeta, a zbog toga se povećava izgradnja na područjima bez opasnosti od poplava. Tu je i rizik osiguranja, tako da osiguravajuća društva i države moraju biti spremni na suradnju, što rade sve više u cijelom svijetu.

Treba vidjeti kada je prikladno da se država uključi, dakle, kada pomoći osiguravajućim društvima. To je bio slučaj i u SAD-u za vrijeme oluje Katrina, kada su neka reosiguravajuća društva bankrotirala, jer nisu bila brza u rješavanju problema kod velikih poplava. Neka su područja sklonija poplavama, a neke kuće bolje opremljene za ispunjenje budućih ekoloških propisa.

Postoji li premium osiguranje na nekom području? Razmatra li se ograničavanje automobilskog prometa izvan gradskog prstena koji onda utječe na cijenu prijevoza? Hoće li obilnije padaline stvoriti problem u održavanju podruma suhim? Mnogo je pitanja na koja će agenti za nekretnine morati odgovoriti”, ističe futurolog.

Ekološka osviještenost tumači nam, nije rezervirana za bogate, no činjenica jest da su klimatskim promjenama najviše pogođeni najsiromašniji.

“Najsiromašniji su oni koji su najviše pogođeni, a odgovornost bi trebala pasti na one s najširim plećima. Najbolji način za to je ulaganje u tehnologije koje se mogu podijeliti s ostatkom svijeta. Danska je odličan primjer. Izgradila je prvu vjetroelektranu na moru i već godinama prednjači u tom području. Omogućavanjem ove tehnologije, nadmašila je svoju veličinu, stvarajući priču o industrijskom uspjehu, stvarajući radna mjesta i prihode, a istovremeno je omogućila i veće smanjenje količina danskih emisija”, ističe Kruse.

Kineska dominacija
Danski stručnjak komentirao je i što je ključan preduvjet za uspješan prelazak prometovanja u održivo. “Mi više od 50 posto električne energije dobivamo iz obnovljivih izvora, pa kod nas ima smisla voziti električni automobil. Ali ako se prebacujete na električni automobil u zemlji gdje većina električne energije dolazi iz ugljena, onda to nema smisla.

Dakle, električni automobili da, ali u onim zemljama gdje postoji visok stupanj obnovljivih izvora energije. Jer ako dodate materijalne troškove i dalje ste među zelenim opcijama. Ali prije nego što prijeđete na električne automobile, trebate tranzicijski sustav”, kazao je.

Dva megatrenda vrijedna naše pažnje su održivost i globalizacija, smatra Kruse. “Imamo situaciju u kojoj se od američkog i zapadno dominantnog svijeta sve više krećemo prema kineskom dominantnom svijetu. Kinezi jako puno ulažu u obnovljive izvore energije te će posjedovati, a već i posjeduju solarnu energiju, energiju vjetra i mnoga druga područja”, zaključio je Kruse.