Pitanje energetske budućnosti, Hrvatske i Europe ovisi o energetskoj povezanosti zemalja i sigurnosti dobavnih pravaca, no u dobrom smo položaju i budućnost je svijetla u vremenu energetske tranzicije. Moglo se to čuti na panelu o energtskim vezama na konferenciji Poslovnog dnevnika ‘Energetska kriza – opomena za budućnost’.

Ukrajina nas probudila

”U ovom dijelu regije u Europi, mislim na Hrvatsku i Sloveniju kao članice Unije, dobro surađujemo u energetici. LNG terminal nije važan samo za Hrvatsku već i za Sloveniju te dobar dio srednje Europe. Dio zemalja u regiji izvan EU još dosta ovisi o Rusiji, posebno u dobavi nafte, ali i plina. To je činjenica s kojom ćemo se morati suočavati, pravi izazov bit će iduća zima, posebice ako se sukob u Ukrajini dotad ne razriješi”, kaže Siniša Malus, urednik, konzultant za odnose s NR Kinom i pokretač portala SEEbiz.

Današnja situacija u energetici posljedica je dugotrajnih procesa započetih još u vrijeme Hladnog rata, kaže savjetnik predsjednika Uprave Plinacroa Darko Pavlović.

”Ove godine nedostajat će nam 30 milijardi metara kubičnih plina za iduću zimu. EU nije imala jedinstveni stav oko energetike, tek pojavom ukrajinske krize osviještena je potreba za diverzifikacijom, ali ne izvora energije već samo njihovog smjera. Tek pojavom LNG-a dolazi do prave diverzifikacije izvora energije”, kaže Pavlović ističući da se u energetici ništa ne događa ni slučajno ni preko noći.

Hrvatska je po pitanju samodostatnosti u boljem položaju od niza drugih zemalja. U prvom redu zahvaljujući vlastitoj proizvodnji plina, što u EU ima samo sedam zemalja, o čijoj važnosti govori činjenica da je vremenski horizont od istraživanja do proizvodnje između pet i deset godina. “Drugi element je vlastito skladište plina kapaciteta 4,7 teravatsati koje je sada popunjeno 90 posto. Konačno, LNG terminal nije važan samo za samodostatnost Hrvatske, već je i izvor opskrbe za srednju Europu”, kaže Pavlović.

Špekulanti i ozbiljni igrači

Na pitanje moderatorice Majde Mikulandre jesmo li u po pitanju električne energije u hladnom ratu, predsjednik Uprave ENNA Opskrbe Zoran Miliša odgovara da je postojeća kriza prilika za budućnost. “Pitanje koju nam otvara kriza jest kako nadomjestiti taj uvoz jer njegovim nadomještanjem to postaje nerelevantno. Bitan je svaki megavat priključen na mrežu, trenutno imamo 250 projekata koji čekaju odobrenje. Ako su pola njih špekulantski, druga polovina su ozbiljni igrači koji mogu doprinijeti s 2 do 2,5 gigavata energije. To nije dovoljno da se pokrije uvoz, ali bi pomoglo”, smatra Miliša.

Ističe da je za energetsku samodostatnost ključna uloga države i agilna birokracija.

”Krećemo se u tom smjeru, ali ne dovoljno brzo. Ova kriza, koja će još potrajati, možda će nas natjerati da postanemo predvodnici u proizvodnji električne energije iz obnovljih izvora energije jer shvaćamo da možemo ostati bez plina”, kazao je. “Energetika je maraton, ne sprint, danas morate razvijati projekte za budućnost. Uz svaki projekt koji razvijamo, od 10 megavata naviše, odmah razvijamo i baterijske sustave, što je područje u kojem očekujem energetske revoluciju u budućnosti”, kaže Miliša.

Pogled u budućnost panelista otkriva da očekuju da će u narednih pet do 10 godina silnice u energetici kretati se u smjeru tranzicije prema zelenoj energiji upravo zbog potrebe za samodostatnosti.

”Volio bih da ovu situaciju iskoristimo da, uz točku sjecišta za plin, postanemo isto i za skladištenje električne energije ili barem predvodnik u razvoju, da birokracija promijeni način razmišljanja da to postignemo”, zaključuje Miliša