Trgovački sud u Zagrebu zaprimio je prijedlog Hrvatske narodne banke za pokretanje stečajnog postupka nad Centar bankom, koju će do odluke suda voditi privremena uprava, dok DAB poručuje da je spreman za obeštećenje štediša.

Glasnogovornica Trgovačkog suda Anita Brlas potvrdila je danas da je prijedlog HNB-a za pokretanje stečajnog postupka zaprimljen jučer poslijepodne.

Zakon o kreditnim institucijama predviđa da se u slučaju kada HNB podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ne provodi prethodni postupak te da je stečajni sudac dužan u roku od osam dana od primitka prijedloga zakazati ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnog postupka.

Također, stečajni sudac u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga mora donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog.

Po jučerašnjem rješenju guvernera HNB-a Borisa Vujčića, na dužnost predsjednika privremene uprave Centar banke stupio je Anri Jurčec, a kao njezin član Tomislav Jelinić. Oni će do donošenja odluke suda o pokretanju stečajnog postupka preuzeti ovlasti Nadzornog odbora i Uprave Centar banke.

DAB spreman za obeštećenje štediša

Direktorica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) Marija Hrebac kazala je da su zaprimili rješenje HNB-a o nedostupnosti depozita u Centar banci, čime je za Agenciju nastupila obveza isplate obeštećenja deponentima za sve osigurane depozite.

„DAB ima dovoljno sredstava i potpuno je spremna za isplatu obeštećenja za osigurane depozite Centar banke te će s isplatama započeti u zakonskim rokovima“, izjavila je poslijepodne Hrebac, navevši da se radi o približno 500 milijuna kuna.

U osigurane depozite uključuju se depoziti građana, malih poduzeća i neprofitnih organizacija, a maksimalni iznos osiguranih depozita po deponentu je 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan donošenja rješenja o nedostupnosti depozita.

Štediše čiji su depoziti veći, iznos od 100.000 eura naviše mogu prijaviti kao tražbinu u stečajnom postupku.

Krajnji rok u kojem je DAB dužan načiniti obračun istječe 17. listopada ove godine, kada najkasnije mora započeti i isplata.

Bivše uprave prebacuju krivnju

U međuvremenu, bivši čelnici Centar banke krivnju za probleme prebacuju jedni na druge.

Svi problemi Centar banke nastali su zbog višegodišnjeg lošeg upravljanja i nisu se mogli riješiti u kratkom razdoblju, poručio je jutros Zoran Zemlić, dosadašnji predsjednik Nadzornog odbora Centar banke.

U priopćenju je naveo da je Alternative Upravljanje lani sudjelovao u prvoj dokapitalizaciji s 97 milijuna kuna, ali da se stanje u Centar banci pokazalo težim nego što se očekivalo.

„Zbog prijašnjeg višegodišnjeg lošeg upravljanja, porastao je broj teško naplativih kredita te potrebnih rezervacija, zbog čega je došlo do manjka kapitala“, navodi Zamlić.

Tvrdi se da su dosadašnja Uprava i NO stvorili sve pretpostavke za dodatnu dokapitalizaciju, o kojoj se pregovaralo s nekoliko potencijalnih investitora.

„Međutim, do dokapitalizacije nije došlo jer se određeni ključni dioničari banke nisu suglasili s predloženim načinom dokapitalizacije. Unatoč svim naporima Uprave i NO-a, čini se da su određeni dioničari ipak stavili svoje interese ispred interesa banke i svih uključenih“, navodi Zemlić u priopćenju.

Ističe da ulaganje u Centar banku putem Fonda za gospodarsku suradnju (FGS) više nije bilo moguće, pa se pokušao pronaći strateški investitor.

„Nakon pristigle i usvojene ponude J&T Banke na Glavnoj skupštini Centar banke 16. kolovoza, potencijalni investitor postavio je određene uvjete zbog kojih su nastavljeni pregovori između višegodišnjeg većinskog vlasnika Heruca i J&T Banke koji nažalost nisu dobro završili“, zaključuje se u priopćenju čelnika dosadašnjeg NO-a Centar banke.

Poslijepodne se oglasila i češka J&T Banka, koja je jučer povukla svoju ponudu za dokapitalizaciju Centar banke.

Poručila je da je, kako bi zaštitila svoju investiciju, pregovarala o određenim uvjetima s dioničarima Centar banke i ostalim institucijama kojima je u interesu uspješna provedba cijelog postupka.

No, kako traženi uvjeti nisu ispunjeni, J&T Banka je odlučila odustati od svojih planova.

„Od početka pregovora smo skretali pozornost da nismo htjeli preuzeti i čistiti gubitke koji proizlaze iz ponašanja prethodnih uprava Centar banke. Ne samo da smo nudili know-how i financijski kapital, koji smo uplatili na povjereničkom računu u jednoj hrvatskoj banci, nego i viziju za razvoj ove banke uz bok našim hrvatskim partnerima. Ulazak u vlasničku strukturu Centar banke pod drugim uvjetima te vremenskim pritiskom bi bio vrlo neodgovoran prema dioničarima J&T Banke“, priopćila je ta češka banka.

Biondićeva verzija

Dragutin Biondić, bivši većinski vlasnik i prijašnji predsjednik NO-a Centar banke, ujedno i predsjednik Uprave Heruca, objasnio je, pak, jučer kako je J&T Banka, nakon odluke skupštine Centar banke o dokapitalizaciji 16. kolovoza, pred državu i pred dioničare počela postavljati nove, neodržive uvjete, zatraživši da država preuzme cjelokupni kreditni portfelj HBOR-a i to po nominalnoj cijeni, čime bi država na sebe preuzela cijeli rizik.

Očito je, poručio je Biondić, da se radilo o neozbiljnom investitoru, koji je pokušao loviti u mutnom, pa sada na vidjelo dolaze posljedice lošeg rada Uprave banke u pripremi ove dokapitalizacije.

Biondić objašnjava da je u lipnju prošle godine provedena dokapitalizaciju Centar banke od 131 milijun kuna. Tom dokapitalizacijom FGS-a APEQ uložio je kroz Alternative Upravljanje 97 milijuna kuna, a Heruc 34 milijuna.

Na taj je način prijašnji većinski vlasnik Heruc smanjio svoj vlasnički udio na 34 posto, a novi većinski vlasnik postao je Alternative upravljanje s udjelom od 51 posto.

FGS APEQ je odmah nakon dokapitalizacije u cijelosti preuzeo upravljanje i operativno vođenje banke, promijenio sve rukovoditelje te konačno u ožujku 2013. i predsjednika Uprave.

U kriznim i poslovno teškim vremenima, kaže Biondić, nova, nestručna uprava i rukovoditelji nisu se snašli jer su bili bez potrebnog znanja o bankarskom poslovanju, rukovođenju i gotovo bez bankarskog iskustva. Rezultat takve politike bilo je nepovjerenje u novi menadžment banke, odljev depozita i klijenata te veliki pad prihoda.

Na skupštini Centar banke, zakazanoj za 2. kolovoza, većinski se vlasnik FGS APEQ nije ni pojavio, pa je zbog nedostatka kvoruma ona održana tek 16. kolovoza, ali ponovno bez njihovog sudjelovanja.

„Prema događanjima na skupštini postalo je jasno da je FGS APEQ odustao od dokapitalizacije“, zaključuje Biondić.

Jurčić ne očekuje veći utjecaj stečaja Centar banke

Mogući stečaj Centar banke ne bi trebao značajnije utjecati na bankarski sustav, no taj slučaj pokazuje koliko je otežano poslovanje malih banaka u ovom recesijskom okruženju, kaže Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.

„Centar banka je po visini kapitala i veličini poslovanja zanemariva na hrvatskom bankarskom tržištu, stoga ne očekujem da će njezin stečaj utjecati na bankarski sektor. Njezino poslovanje uglavnom je bilo ograničeno na nekolicinu kompanija-komitenata“, kaže Jurčić.

No, taj slučaj, dodaje, pokazuje da su u ovakvom recesijskom okruženju i drugima malim bankama otežani uvjeti poslovanja.

Raste broj kredita koje poduzeća i građani ne mogu vraćati, no dok je prije nekoliko godina bilo lako pronaći kupca, primjerice, nekretnine, danas kupaca nema.

„U situaciji kada građani ostaju bez plaća, male banke dijele sudbinu svojih komitenata, obično malih tvrtki, puno više nego velike banke, koje imaju mogućnost tzv. financijske poluge u slučaju bankrota svojih klijenata“, zaključuje Jurčić.