Na svim najvažnijim izvoznim tržištima, izuzev na austrijskom, Hrvatska u prva tri tromjesečja ove godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bilježi rast.

Trend smanjenja prodaje naših izvoznika u Austriji traje još od početka 2019., nakon što je godinama prevladavao snažan izvozni rast. Doduše, Austrija je još uvijek naše peto glavno tržište, iza Njemačke, Italije, Slovenije i BiH, a u devet mjeseci ove godine izvezeno je u tu zemlju 670 milijuna eura, što je gotovo petpostotni pad u odnosu na lanjski rezultat u promatranom razdoblju.

Brodogradnja daje više
Ukupno je u prva tri kvartala hrvatski robni izvoz prešao 11,3 milijarde eura i u prosjeku je porastao 6,2 posto, s time da je na zajedničkom tržištu EU, na kojem je plasirano 7,7 milijardi eura, rast bio ispod tog prosjeka (4,8 posto). Najveći izvozni rast gledano po grupacijama država ostvaren je na tržištu CEFTA-e, čak 14 posto. Na tržištu EU primjetan je nastavak sve boljih rezultata hrvatskih gospodarstvenika u Francuskoj, koja postaje sve važniji partner, a u devet mjeseci u Francusku je izvezeno 308 milijuna eura vrijednih proizvoda, 16 posto više nego lani.  Izvoz nastavlja rasti u zemlje u koje Hrvati najviše iseljavaju, a Irska je, uz Njemačku, praktički simbol selidbe mladih Hrvata.

U devet mjeseci izvezeno je 106 posto više nego lani u devet prvih mjeseci, točnije 38,5 milijuna eura. Kakav je porast može se zaključiti iz usporedbe s ranijim godinama kada je izvoz bio na razini od 5 do 6 milijuna eura. Statistika najveći potop bilježi u izvozu u Luksemburg. U odnosu na lanjski rezultat, u devet mjeseci ostvaren je podbačaj od gotovo 94 posto. Izvezeno je tek 8 milijuna eura, a u devet lanjskih mjeseci 130 milijuna. Usporede li se ranije statističke pokazatelje s ovogodišnjim, s Luksemburgom se u pravilu ostvaruju veće oscilacije u vrijednosti robne razmjene, a najviše zahvaljujući činjenici da se kupcima sa sjedištem u Luksemburgu isporučuju brodovi i slični proizvodi velike vrijednosti.

Lani je tako u kolovozu iz pulskog Uljanika u kolovozu isporučena samopodizna platforma na vlastiti pogon, a iz dostupnih statističkih evidencija, njegovih 109 milijuna eura činilo je 82 posto ukupnog izvoza u Luksemburg. Ipak, brodogradnja i dalje izvozi, pa se izvozni rezultat "proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava" u devet mjeseci povećao za 40 posto i dosegao je 474 milijuna eura.

Analitičari Hrvatske gospodarske komore primjećuju da je u istom vremenu zabilježen snažan pad, od 41 posto, ali je došlo do isporuka brodova, a to se, navode iz HGK, ogledalo i u velikom rastu izvoza oprema Maršalovim otocima i Malti, na koje se odnosila najveća vrijednost izvoza različitih vrsta plovila. Podaci DZS-a pokazuju i da je zaustavljen trend iskoračenja izvoznika na azijskima tržištima.

U Kinu je tako izvoz smanjen za 16 posto, sa 100 milijuna realiziranih u tri lanjska kvartala na 84 milijuna eura u ovoj godini. Još veći postotni pad bilježi se na južnokorejskom tržištu – čak 74 posto. Lani je u prva tri kvartala u Koreju plasirano roba vrijednih 77 milijuna, a ove godine tek 20 milijuna. Isti trend bilježi se i u izvozu u Japan, na kojemu je izvoz pao za gotovo 16 posto.

Daljnje usporavanje rasta
Iznenađenje je, pak, Indija, u koju je u prvih devet mjeseci izvezeno 306 posto više roba nego lani, ukupno 33 milijuna eura. Taj rezultat višestruko prelazi ranije godišnje razine. No, prvi podaci državnih statističara za razdoblje od siječnja do listopada ukazuju na nastavak usporavanja izvoznog rasta. U tom vremenu izvoz je porastao za 5,2 posto i prešao je 12,7 milijardi eura.