Lidl je, nakon mnogih kontroverznih najava, na hrvatsko tržište ušao polovicom studenoga 2006. otvorivši u jednom danu 13 trgovina. Brojnim aktivnostima ovih dana obilježava prvi okrugli jubilej poslovanja u RH.

Koliko (ni)je uzdrmao zatečene pozicije konkurencije te kakvi su trendovi pratili ovdašnje tržište tijekom proteklih deset godina?  U 2007., prvoj cjelovitoj poslovnoj godini s prihodom od 711 milijuna kuna Lidl je zasjeo tek na 13. poziciju među hrvatskom konkurencijom, dok je 2015. zaključio s više od 3,7 milijardi kuna. S rastom prihoda većim od tri milijarde kuna Lidl je u 10 godina postigao veliki skok, pomaknuo se sa 13. na treće mjesto rang-ljestvice top trgovaca. Takav učinak, a riječ je o povećanju prihoda većem od pet puta, nije ostvario nitko od konkurenata. 

Tanak učinak sinergije 
Konzum je u tom razdoblju bio i ostao tržišni lider uz povećanje prihoda sa 10,8 na 14,9 milijardi kuna. No, dok je Lidl rastao organski na samo 90 prodajnih lokacija, Konzum je u promatranom razdoblju uz ulaganja u nove kvadrate imao i neke manje akvizicije te jednu veliku, slovenski Mercator, pa sada, nakon od AZTN-a uvjetovanog otpuštanja 95 lokacija ima mrežu od gotovo 800 trgovina. Kroz još uvijek samostalno poslovanje Konzum je (Mercator kupljen u lipnju 2014.), podsjetimo, u 2013. iskazao 13,4 milijarde kuna prihoda pa prošlogodišnji učinak, čini se, baš i nije ispunio očekivanja od sinergije nastale stavljanjem Mercatora u portfelj najvećeg hrvatskog trgovca. S liste top deset trgovaca iz 2007. u promatranom razdoblju uz Mercator s tržišta su još nestali Getro i splitski Kerum, a u birano društvo ušli su Spar i Studenac te Lidl.

I Spar je proteklih godina realizirao neke transakcije što ga je poguralo na ljestvici, najprije 2009. Ipercoop, a potom je 2014. preuzeo i 20-ak najatraktivnijih zagrebačkih lokacija Dione, koju je vlasnik Đuro Gavrilović ponudio na prodaju pa su uz Spar dio trgovina uzeli Lonia i Gavranović.  S rastom u 2015. naspram 2014. od 14,8 posto Spar je među svim konkurentima na godišnjoj razini zabilježio najveći skok prihoda (Plodine 13,6; Lidl 13,4 te Studenac 12,4 i Konzum 11,1 posto). Izvrstan rezultat ostvario je zapravo i kroz deset godina. Spar je, naime, nakon Lidla najviše povećao prihod, umnožio ga je 3,5 puta, dok su ostali konkurenti (Plodine, Kaufland, Tommy, Studenac) u deset godina svoj prihod podigli 50-100 posto.

KTC pao na 10. mjesto
Iako je u deset godina opstao među top deset trgovaca, KTC je lani prihod u odnosu na onaj iz 2007. uvećao tek za 83 milijuna kuna, što je i kumovalo činjenici da je pao sa osme na desetu poziciju u 2015.  godini. Ljestvica top deset trgovaca otkriva da su tržišni gubitnici u promatranom razdoblju Metro, čiji je prihod u 2015. u odnosu na 2007. bio manji za čak 586 milijuna kuna, a na neki način i Billa, koja je lani iskazala samo dva milijuna kuna više prihoda nego 2007. godine. Top deset trgovaca u 2007. ostvarilo je zajedno 25,9 milijardi kuna prihoda, da bi top lista iz 2015. imala rezultat od čak 36,7 milijardi kuna. Za ovakav skok prihoda dijelom je zaslužan rast potrošnje, ali i preslagivanje tržišta. Naime, u proteklih deset godina uz Getro, Kerum, Mercator i Dionu iz skupine velikih trgovačkih lanaca na tržištu više nema ni Ipercoopa, Biljemerkanta te Presoflexa. Njihov je prihod u 2007. godini  ukupno iznosio 7,8 milijardi kuna. 

Regionalni prvaci opiru se konkurenciji

Ribora, Lonia, Metts, Gavranović, Boso….
U razdoblju 2007.-2015. nisu rasli prihodi samo trgovcima u kategoriji top deset. Žilavo se drži i odupire velikoj konkurenciji skupina manjih regionalnih trgovačkih lanaca koji mahom posluju u jednoj ili četiri-pet županija. To su Ribola, koja je u deset godina prihod povećala sa 101 na 379 milijuna kuna, zatim Lonia, čiji je prihod rastao sa 204 na 458 milijuna kuna. U njihovu društvu još su Metts, koji je prihod povećao sa 273 na 462 milijuna, te Gavranović s rastom sa 257 na 421 milijun, dok je Boso prihod povećao sa 458 na 539 milijuna kuna.