Lidl je (ne)očekivano najviše profitirao među svim hrvatskim trgovcima u proteklih nekoliko godina, opterećenih recesijom i padom kupovne moći.
Između 2009. i 2014. prihod je gotovo udvostručio, s 1,64 milijardi na lanjskih 3,27 milijardi kuna. Slijedi sestrinska tvrtka, iz portfelja obiteljske grupacije Schwarz, Kaufland, kojoj je u tom razdoblju prihod rastao za 956 milijuna kuna, na više od tri milijarde kuna. Konačno su, naime, javno dostupni podaci o poslovanju ovdašnjih trgovaca za 2014.
U gruboj analizi podaci iz financijskih izvješća otkrivaju da je top deset trgovačkih lanaca lani ostvarilo ukupno 33,5 milijardi kuna prihoda, što je za 5,6 milijardi kuna bolji učinak u odnosu na zajednički rezultat za 2009. Prošlogodišnja rang lista otkriva da su među top deset trgovaca poredanih po prihodu samo omiški Studenac i križevački KTC lani u odnosu na 2009. imali pad prihoda.
33,5mlrd.
kuna prihoda ostvarilo je lani top 10 trgovaca
Studenac i KTC se ne daju
Obje kompanije u obiteljskom su vlasništvu, Studenac Josipa Milavića, a vlasnik KTC-a je Ivan Katavić. Unatoč manjem prihodu i višegodišnjem padu kupovne moći najširih slojeva lokalnih potrošača, Studenac i KTC pokazuju da se i dalje gotovo ravnopravno mogu nositi s brojnim i moćnim inozemnim trgovcima u žestokoj tržišnoj utakmici, o čemu najbolje govore njihove pozicije među top deset trgovaca, u toj su skupni od 2012. I dok se Studenac s 320 trgovina fokusirao na četiri dalmatinske županije, KTC je regionalni koncept napustio lani stigavši u Zagreb i V. Goricu.
Riječke Plodine također su obiteljska tvrtka, u vlasništvu Mile Ćurkovića, koja već nekoliko godina čvrsto drži drugu poziciju među deset najvećih trgovaca na hrvatskom tržištu. Premda, zadrže li dosadašnji tempo rasta prihoda, prvoplasirani Konzum još dugo neće moći ugroziti, Plodine već ipak ubiru neke bolje plodove pa su lani prema 2013. s prihodom rasle 4,54 posto, a Konzum 0,47 posto, iako je u svoj sustav integrirao i poslovanje hrvatskog dijela Mercatora za posljednji kvartal 2014. U apsolutnim iznosima Plodine su od 2009. i zaključno s 2014. prihod povećale za 950 milijuna kuna, a Konzum za 791 milijun. Učinak Plodina tim je značajniji zna li se da prošle godine nisu sagradile niti jedan novi četvorni metar prodajne površine, a Konzum je paralelno otvarao vlastite objekte na Krku, u Rijeci, Krapini, Križevcima te dva površinom velika po dvije tisuće kvadrata na zagrebačkim lokacija Stenjevec i Gračani i usto je u rujnu integritao neke od lokacija Mercator-H.
Mile Ćurković najavljuje kako nekadašnja investicijska ekspanzija u nove objekte do daljnjega jenja, fokus Plodina sada je usmjeren na povećanje prometa po četvornom metru u 66 supermarketa i hipermarketa. Tijekom 2015. u planu je samo otvaranje supermarketa u Pagu. Ciljevi su im povećanje prometa daljnjom konsolidacijom poslovanja, podizanje razine operacija, ulaganje u kadrove u operativi, ulaganje u kvalitetu robe i usluga, ulaganje u marketing i logistiku, što je već u 2014. dalo dobre rezultate.
Nestali Getro i Kerum
Lista prvih deset iz 2014. u odnosu na onu iz 2009. ilustrira nestanak Getroa i Keruma, tvrtki koje su u 2009. zajedno imale prihod veći od tri milijarde kuna. Splitski Tommy preuzeo je većinu Kerumovih trgovina, što je, uz vlastita ulaganja, tvrtku poguralo, pa je ne samo ušla među top deset nego je lani zauzela vrlo dobru šestu poziciju. Preuzimanje 20-ak atraktivnih lokacija Dione iz poslovnog portfelja Đure Gavrilovića dalo je vjetar u jedra i Sparu, koji je 2009. bio pretposljednji među 10 velikih, a lani se uspeo na petu poziciju.
Trgovački lanac Billa na hrvatsko je tržište stigao prvi, za razliku od konkurencije s duge liste inozemnih tvrtki iz sektora maloprodaje, u Zagrebu je trgovinu otvorio još 1999. Unatoč dugom poslovnom vijeku na ovdašnjem prostoru, ta tvrtka, čini se, još traži svoju poziciju i lojalnost kupaca za izdašniju potrošnju. Iako je u promatranom razdoblju prihod povećala za nemalih 242 milijuna kuna, ostali konkurenti ipak su bili daleko uspješniji, pa se Billa jedina među konkurencijom na ljestvici deset najvećih spustila, sa šestog mjesta iz 2009. na osmo u 2014. godini.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.NEMOZE DRZAVA PLACATI STUDI I ONDA MLADI VAN NEKA IDU AL MJESECNO NEKA PLACAJU 1000E DRZAVI 25 GODINA KOLIO SU SE SKOLOVALI
Kad bi glupost uzdizala ti bi bio golub kao i ostali ovakvih bistrih stavova.
1000 eur mjesecno? Ne mogu vjerovati! A za sto tocno? Ja sam roditelj, skolujem svoje dijete I nisam primjetila da mi je drzava ista dala! Kupujem knjige, placam skolu, oblacim, hranim i svojim radom punim drzavni proracun! Sto to moje dijete, kada zavrsi skolu, treba vratiti ovoj drzavi? Sto?
domovnicu prije odlaska
1000 eur mjesecno? Ne mogu vjerovati! A za sto tocno? Ja sam roditelj, skolujem svoje dijete I nisam primjetila da mi je drzava ista dala! Kupujem knjige, placam skolu, oblacim, hranim i svojim radom punim drzavni proracun! Sto to moje dijete, kada zavrsi skolu, treba vratiti ovoj drzavi? Sto?
NEMOZE DRZAVA PLACATI STUDI I ONDA MLADI VAN NEKA IDU AL MJESECNO NEKA PLACAJU 1000E DRZAVI 25 GODINA KOLIO SU SE SKOLOVALI
još bi trebali plaćati i dodatak od 100€ za splačine, koje jedu
znači, po Vama su studenti i roditelji krivi što u ovoj državi ne možeš dobiti posao, trebali bi se i oni nakačiti na jasle preko nekog socijalnog statusa, da još više potonemo, a guzonja i negova svita,neka leta okolo naokolo od Australije i Amerike, bez ikakvih rezultata, da mu sin malo vidi svijeta na naš račun
Uključite se u raspravu