Dioničko društvo za hotelijerstvo i trgovinu Primošten u vlasništvu tvrtke Diamant marina godinama prate različite medijske prozivke, pa tako i za nedostatnost ulaganja u unaprjeđenje hotelskih kapaciteta od strane mađarskih vlasnika koji su kompaniju preuzeli još 2002. po niskoj cijeni, ali zato s obvezom vraćanja velikih dugova i isto tako s velikim ulaganjima. Razlog je to i za svojedobno zaredale kritike na račun države za tu privatizacijsku priču, pa i nezadovoljni mali dioničari tražili su intervenciju istražnih tijela. Tvrtka je svemu tome odolijevala, no to se ne može ustvrditi i za trenutno stanje jer je u velikim problemima. U žiži turističke sezone, naime, država, odnosno Fina traži pokretanje njezinog stečaja, i koliko je poznato to je naš prvi slučaj da se s hotelima, marinom i autokampom sto posto popunjenim s turistima pred bankrotom našla velika hotelska tvrtka u privatnom vlasništvu.

Stečajevi u hotelijerstvu inače su rijetka pojava. U Hrvatskoj je slično, no u tijeku su postupci za tri velike hotelske tvrtke. No, sve su državne te za neke stečaj doista i otvoren u špici turističke sezone. Nakon početne panike i povika poslovanje je po želji vjerovnika i pod kontrolom stečajnih tijela nastavljeno, štoviše stabilizirano je, pa danas hotelska tvrtka na Visu, kao i Modra špilja te Helios Faros imaju pozitivno operativno poslovanje.

No, stečaj Primoštena još nije otvoren, a hoće li biti znat će se uskoro. Inače, Fina ga je zatražila po stečajnom automatizmu. Postupivši po rješenju o obustavi postupka predstečajne nagodbe primoštenske tvrtke – 29. lipnja je postalo ovršno, Fina u prijedlogu samo iznosi da postoje razlozi za otvaranje stečaja. U zanimljivom svjetlu pokazuje se drugi njezin dokument. Tiče se razloga zašto je propao taj predstečaj, a za razliku od posve suprotnog ishoda za niz tvrtki kćerki Primoštena kojima je to uspjelo. Do preokreta je došlo kad je ovaj predstečajni spis stigao na Trgovački sud u Zadru – Stalna služba u Šibeniku jer je prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe – odbačen. Plan o kojem je riječ na Fini je podržan s više od 90% tražbina, no sud je utvrdio da se u prijedlogu nagodbe raspolaže s jednom nekretninom koja je pomorsko dobro.     

Tako navodi da su stranke raspolagale nekretninom koja je po svojoj naravi izvan pravnog prometa, a kako na to sud pazi po službenoj dužnosti, odbio je sklapanje nagodbe, uz uputstvo Fini kako da postupi ako postoje razlozi za otvaranje stečaja. No, u istom prijedlogu ne iznose i odluku VTS-a u žalbenom postupku, a neslužbeno doznajemo da nije uvažen argument nižeg suda, ali i da je nagodba isto odbijena. Upućeni iznose da je nagodba pala u vodu po čl. 3 st. 3. Zakona o parničnom postupku, koji se po odvjetnicima rijetko primjenjuje (stranke ne mogu raspolagati svojim pravima suprotno strogim propisima i moralu društva), tj. navode jer je jedna mađarska banka navodno dovedena u povoljniji položaj. Treba poštivati sudsku odluku, kažu svi naši sugovornici, iako problematiziraju dio kojim se zadire u srž samog instituta nagodbe. Što o tome misli predsjednik uprave Primoštena Laszlo Attila Kerekes, inače zatvoren za komentare, nije bilo moguće doznati, no članica Uprave Lidia Deme Deže kaže da je Primošten nastojao vjerovnicima ponuditi korektne i fer uvjete, a zakonsku mogućnost za velike otpise nisu niti koristili, nego je predviđen samo otpis kamata.

“Zbog formalnih razloga koji nama nisu jasni, a protiv volje vjerovnika, nagodba nije sklopljena, i društvu ne preostaje ništa drugo nego pronaći rješenje da se otkloni prijeteća opasnost od stečaja. Nastojimo iznaći izvansudske dogovore s vjerovnicima kako bi se izbjegao stečaj”, kaže Deme Deže. Sezona je po njoj izvrsna – hoteli bilježe rast od 5%, slično je i u autokampu gdje je trenutno 500 gostiju više nego lanu u istom razdoblju.

“Unatoč tome što su naša društva bila i jesu u predstečajnim postupcima, ulažemo u određene dijelove biznisa”, tvrdi ona. Primošten dd je formiran kao holding kompanija koja ima 4 kćeri koje upravljaju i to autokampom Adriatic, zatim tvrtkom Primošten hoteli koji upravljaju hotelom Zora (hotel Raduča ne radi), kao i Marinom Kremik i tvrtkom Cirus koja je centralna praonica. U sezoni ukupno zapošljava preko 200 radnika. Samostalna pravna osoba, pak, je tvrtka Hoteli Jadran dd u Gradcu kraj Ploča, također organizirana kao holding kompanija s tri hotelska društva kćeri, a doznajemo da su izvršili svoje trogodišnje obveze iz predstečajne nagodbe. Samostalna je i tvrtka Jelsa dd koja je lani sklopila nagodbu i uredno je prema našoj sugovornici izvršava.

Predsjednik Sindikata turizma i ugostiteljstva Hrvatske (STUH) Eduard Andrić potvrdio nam je da će organizirati sastanke s Upravom Primoštena i predstavnicima države. Sindikat je, kaže on, u pravilu protiv svakog stečaja ako postoji način da se on izbjegne te postigne nagodba s vjerovnicima.

“Stečaj u hotelijerstvu nije dobra stvar. Sklapaju se ugovori za narednu sezonu, i nikako nije dobro da se ovo pitanja otvara usred sezone, jer to unosi nemir u redovima turoperatora i agencija. Ako dođe do stečaja bit će to udarac hrvatskom turizmu u slučaju da ne nastave poslovanje”, poručuje Andrić dodajući da ako nema rješenja, a stečaj se pokaže kao neminovan, institucije bi trebale poduzeti sve da se nastavi poslovanje i pronađe kvalitetni strateški partner.

Poznavatelji ukazuju i na eventualni problem za holding kompaniju, za koji smatraju da može nastati zato što je za razliku od funkcije upravljanja ovisnih društava njihova imovina na Primošten dd-u. Kako će se to razriješiti kao i dugovanja ostaje za vidjeti, s obzirom na to da je imovina hipotekarno opterećena za kredite, koji izgleda nisu završili kao ulaganja, primjećuje jedan sugovornik.