U Republici Hrvatskoj kvotna obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom uspostavljena je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a detaljno je razrađena Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Donošenjem spomenutih propisa ispunjavaju se obveze preuzete Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom te Direktiva Vijeća 2000/78/EZ, a istovremeno se ispunjava i ustavna obveza koja propisuje provođenje posebne skrbi zaštite osoba s invaliditetom i njihovo uključivanje u društveni život.

“Obveznici kvotnog zapošljavanja su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika osim predstavništava stranih osoba, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih i zaštitnih radionica te novoosnovanih poslodavaca u vremenu uvođenja u rad. Navedeni obveznici dužni su na primjerenom radnom mjestu, u primjerenim radnim uvjetima zaposliti osobe s invaliditetom, i to u visini od tri posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih na temelju kojih se utvrđuje kvota, neovisno o djelatnosti koju obavljaju”, objašnjava Alen Kolar, pomoćnik ravnateljice za sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom u ZOSI-ju i naglašava kako se obveza kvotnog zapošljavanja može ispuniti zapošljavanjem osoba s invaliditetom, korištenjem zamjenske kvote, plaćanjem novčane naknade radi nezapošljavanja osoba s invaliditetom te kombinacijom navedenih načina.

Ispunjenje zakonske obveze
Uz spomenute mogućnosti ispunjenja kvotne obveze, na kvotnu obvezu moguće je utjecati izuzećima, odnosno, izuzimanjem radnika iz ukupnog broja radnika na temelju kojeg se obračunava kvotna obveza.

Tako su obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom oslobođene agencije za privremeno zapošljavanje; zatim izuzimaju se radnici zaposleni na sezonskim poslovima; iz ukupnog broja zaposlenih izuzimaju se i asistenti koji pružaju usluge osobne asistencije osobama s invaliditetom; potom, iz ukupnog broja na temelju kojeg se utvrđuje kvota izuzimaju se radnici zaposleni na poslovima Oružanih snaga RH, policijskim poslovima, poslovima zaštite i spašavanja, poslovima zaštite osoba i imovine te poslovima vatrogasaca i pirotehničara, te na kraju, izuzimaju se radnici zaposleni na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada temeljem suglasnosti Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, uz prethodno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U konačnici, navodi Kolar, obveznici koji ni na jedan način ne ispune kvotnu obvezu, dužni su obračunati i platiti novčanu naknadu u iznosu 30% minimalne plaće u Republici Hrvatskoj za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposliti.

“Potrebno je istaknuti kako se ne radi o porezu niti parafiskalnom nametu, već se zapravo radi o supsidijarnom načinu ispunjenja zakonske obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom a sva sredstva uplaćena po toj osnovi koriste se za poticaje i nagrade pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, projekte i programe za zapošljavanje osoba s invaliditetom te održivost i razvoj sustava profesionalne rehabilitacije”, kaže Kolar.

Pozitivan trend
Republika Hrvatska u odnosu na susjedne zemlje ima jednu od najniže formiranih stopa obaveze kvotnog zapošljavanja kao i najnižu naknadu te najšire mogućnosti korištenja zamjenske kvote i izuzeća radnika. Kolar kaže kako je kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom zamišljen na način da svi sudionici na tržištu rada sudjeluju u ostvarenju cilja koji omogućava osobama s invaliditetom jednako sudjelovanje u svim aspektima života kao i njihovi sugrađani bez invaliditeta.

Tijekom 2019. godine zabilježen je porast zaposlenih osoba s invaliditetom evidentiranih u Očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom za nešto manje od 400 osoba (u prosincu 2019. godine evidentirano ukupno 11194 zaposlenih osoba s invaliditetom dok je u siječnju bilo evidentirano ukupno 10750 zaposlenih osoba s invaliditetom).”Valja napomenuti kako je od 2018. godine znatno poraslo korištenje zamjenskog načina ispunjenja kvote.

Naime, Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (u primjeni od kolovoza 2018. godine) omogućeno je korištenje zamjenske kvote pod znatno povoljnijim uvjetima, na način da je mjesečni iznos kojim obveznik na zamjenski način ispunjava kvotu (zaključenje ugovora o poslovnoj suradnji, sklapanje ugovora o djelu sa studentom s invaliditetom, davanje stipendija za redovno školovanje) izjednačen sa iznosom novčane naknade (30% minimalne plaće), odnosno da se broj učenika s teškoćama u razvoju ili studenata s invaliditetom primljenih na obavljanje prakse, broj rehabilitanata u sklopu profesionalne rehabilitacije koju provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju primljenih na obavljanje prakse, broj osoba s invaliditetom primljenih na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa priznaje kao zaposlena osoba s invaliditetom (npr. jedan praktikant se priznaje kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom dok su se ranije tri praktikanata priznavala kao 1 zaposlena osoba s invaliditetom).

U 2019. godini 598 poslodavaca obveznika je najavilo ispunjenje kvotne obveze zamjenskim načinom, odnosno najavilo je zamjensko zapošljavanje 4385 osoba s invaliditetom putem 691 najave ispunjenja zamjenskog zapošljavanja osoba s invaliditetom, dok je u 2018. godini 336 najavilo ispunjenje kvotne obveze zamjenskim načinom, odnosno najavilo je zamjensko zapošljavanje 3213 osoba s invaliditetom putem 432 najave ispunjenja zamjenskog zapošljavanja osoba s invaliditetom”, navodi pomoćnik ravnateljice za sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom. Kako je već navedeno, sredstva koja obveznici kvote uplaćuju s osnove novčane naknade koriste se za poticaje i nagrade pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom poticaje (subvencija plaće osobe s invaliditetom, sufinanciranje troškova obrazovanja, sufinanciranje troškova prilagodbe radnog mjesta-arhitektonska prilagodba, sufinanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada-tehnička prilagodba, naknada u visini uplaćenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, financiranje troškova stručne podrške posebna sredstva za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa u cilju zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i u zaštićenim uvjetima, potpora za održivost samozapošljavanja osoba s invaliditetom) isplaćuje sukladno Pravilniku o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, a novčanu nagradu sukladno Pravilniku o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

“Zadnjih godina kontinuirano se povećava broj poslodavaca korisnika poticaja kao i broj zaposlenih osoba s invaliditetom za koje isti ostvaruju poticaje/nagradu Zavoda. U 2019. godini ukupno je 400 poslodavaca koristilo poticaje Zavoda za zapošljavanje 1335 osoba s invaliditetom (u 2018. godini 318 poslodavaca za zapošljavanje 1163 osobe s invaliditetom; u 2017. godini 287 poslodavaca za zapošljavanje 1037 osoba s invaliditetom).

Zavod kontinuirano, u suradnji sa Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava, radi na unapređenju sustava poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, u smislu uvođenja novih načina poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom ili unapređenjem postojećih”, kaže Kolar.

Mogućnosti za napredak
Trend zapošljavanja osoba s invaliditetom je u konstantnom porastu. Poticaji Zavoda su izdašni i poslodavci su sve informiraniji o mogućnostima koja su im na raspolaganju kada zapošljavaju osobe s invaliditetom. Međutim, uvijek postoje mogućnosti za napredak i stvaranje još boljih uvjeta za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Bolji uvjeti za zapošljavanje, ističe Kolar, bit će omogućeni daljnjim razvojem sustava profesionalne rehabilitacije, koji bi trebao aktivirati danas pasivne osobe s invaliditetom. Centri za profesionalnu rehabilitaciju su provoditelji usluga profesionalne rehabilitacije i njihove kapacitete je potrebno i nadalje jačati kako bi za potrebe tržišta rada pripremili što više osoba s invaliditetom i tako odgovorili potrebama poslodavaca.