Prema analizi podataka iz eVisitora, objavljenih na web stranicama Hrvatske turističke zajednice (HTZ), udjel svih 14 kontinentalnih županija, uključujući i Grad Zagreb, u ukupnih 18,8 milijuna dolazaka turista (ili 4,5 posto više nego lani) u prvih devet mjeseci ove godine je 11,1 posto, a u ukupnih 103 milijuna noćenja (ili 2 posto više) 4 posto.
Kada se izuzme Grad Zagreb, onda je udjel 13 kontinentalnih županija u ukupnim dolascima turista još manji, tek pet posto, a u ukupnim noćenjima i manji, dva posto. Ti udjeli su manje-više slični godinama, pa, ma koliko turizam jačao na kontinentu, a raste zadnjih nekoliko godina u svim županijama, ipak sedam jadranskih županija, gdje se također bilježe svake godine porasti prometa, drže čvrsto svoje pozicije i nose većinu hrvatskog turizma.
Grad Zagreb koliko i 13 županija
Podaci za devet mjeseci ove godine pokazuju sliku koja se također ne mijenja godinama, a to je da je u Zagrebu ukupno turista i noćenja bilo više nego u svih ostalih 13 kontinentalnih županija, odnosno turista je došlo 1,1 milijun ili 2,7 posto više nego lani, a noćenja je bilo gotovo dva milijuna ili 4,2 posto više.
S druge strane, u 13 kontinentalnih županija je ukupno došlo 965,2 tisuće turista, koji su ostvarili gotovo dva milijuna noćenja, čime su zabilježili ukupno znatno veće poraste nego Zagreb i ukupno Hrvatska, od 7,2 i sedam posto u odnosu na devet mjeseci 2018. U tome treba imati u vidu da je tu još uvijek relativno mala baza, koja se u pojedinim županijama ove godine kreće između 11 tisuća i 320 tisuća dolazaka turista te između 30 tisuća i 570 tisuća noćenja, što je višestruko manje nego taj promet iznosi u jadranskim županijama.
Nakon Zagreba, tradicionalno najposjećenija i kontinentalna županija s najviše noćenja je Karlovačka s 328 tisuća turista ili 2,4 posto više, te sa 576 tisuća noćenja ili 1,2 posto više nego u lanjskih devet mjeseci.
Krapinsko-zagorska županija je na trećem mjestu sa 137,1 tisućom turista ili 12,4 posto više te sa 287,8 tisuća noćenja ili 8,1 posto više, dok je četvrta Zagrebačka županija sa 110,1 tisućom turista i 182 tisuće noćenja, što su porasti od 14,7 i 14 posto.
Osječko-baranjska županija je peta s 81 tisućom turista i 171,1 tisućom noćenja, što su i porasti od 10,2 odnosno 15,6 posto, dok šesto mjesto praktički dijele Međimurska i Varaždinska županija, u kojima je bilo po oko 63 tisuće turista i po oko 150-160 tisuća noćenja, čime su u plusu Međimurska od 9 i 7 posto, a Varaždinska od 15,4 i 13,4 posto u odnosu na lanjskih devet mjeseci.
Najveće poraste dolazaka turista od 31,3 posto i noćenja od 26,4 posto imala je pak Požeško-slavonska županija, što znači i da ju je posjetilo oko 15,5 tisuća turista koji su ostvarili oko 35,5 tisuća noćenja, a veće poraste noćenja imala je još i Sisačko-moslavačka županija, od 24,2 posto, sa 109,2 tisuće noćenja.
Manje turista nego lani bilo je u Koprivničko-križevačkoj županiji, u koju je došlo oko 0,5 posto manje turista ili oko 16 tisuća, dok je noćenja bilo 13,2 posto manje ili oko 30 tisuća.
Pad dolazaka turista i noćenja od oko 5 posto zabilježila je Virovitičko-podravska županija sa oko 12 tisuća turista i 30 tisuća noćenja, dok je u Vukovarsko-srijemskoj županiji turista bilo slično kao lani ili 58,5 tisuća, a noćenja 4 posto manje ili 101,3 tisuće.
U sedam jadranskih županija 86 posto svih turista i 96 posto svih noćenja
U sedam jadranskih županija u devet mjeseci ove godine došlo je ukupno 16,7 milijuna turista, koji su ostvarili gotovo 99 milijuna noćenja, čime su ukupno u plusu od 4,4 i gotovo 2 posto u odnosu na isto vrijeme 2018., ali i pokazatelj da je u njih došlo 86 posto od ukupnog broja turista i da je ostvareno 96 posto od ukupnih noćenja.
Po broju dolazaka i noćenja Istra je prva na Jadranu, a slijede potom Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner (Primorsko-goranska županija) te Zadarska, Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Ličko-senjska županija, a u svima su se porasti dolazaka i noćenja turista u odnosu na lanjskih devet mjeseci kretali između 1 do više od 9 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu