Drugi naslov, a ista radnja: globalna ljestvica konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz švicarske Lausanne za 2021., pokazuje isto što lepeza drugih – Hrvatska stagnira u konkurentnosti. Na ljestvici smo zauzeli 59. mjesto u konkurenciji 64 zemlje, a bolje rezultate imaju sve ostale članice Europske unije.

Odrađeni potezi u posljednjih godinu dana pogurali su nas tek za jedno mjesto prema gore, no sama ljestvica danas uključuje još jednu zemlju. Da je car gol, a zemlja stagnira, pokazuje presjek proteklih pet godina. Od 2017. do danas Hrvatska se rangirala u vrlo uskom rasponu, između 59. i 61. mjesta.

“Pozicija Hrvatske na ljestvici konkurentnosti tek se marginalno poboljšala u odnosu na prošlu godinu, pa i dalje zaostaje za usporedivim zemljama, novim članicama EU-a”, rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK), partnerski institut IMD-a.

Mudrinić je, inače, na posljednjoj sjednici NVK-a najavio da se povlači čelnog mjesta, no nije naveo razloge. Do izbora novog vodstva, zamijenit će ga član Vijeća Ivan Mišetić.

Porazna statistika

Prema 334 kriterija, od kojih je dvije trećine statistika, a ostatak mišljenja poduzetnika, najbolja država po konkurentnosti je Švicarska koja je s trona skinula Singapur. Slijede Švedska, Danska, Nizozemska, lanjski pobjednik Singapur, Norveška, Hong Kong, Tajvan, UAE te SAD.

Od činjenice da je Hrvatska najlošija u Europi, a da su slabije ocjene dobile tek Mongolija, Bocvana, Južna Afrika, Argentina i Venezuela, ima ih poraznijih. Neki od susjeda u regiji, poput Slovačke, Mađarske i Rumunjske, koji su nam najveća konkurencija u privlačenju ulaganja, ‘know-howa’ i stvaranja novih radnih mjesta sve bitno poboljšale rang.

Slovačka je skočila sedam (50.), Mađarska pet (42.), a Rumunjska tri mjesta (48.). Ipak, pogoršanje u konkurentnosti bilježe Poljska, koja je pala za čak osam mjesta (47.), po pet su pale Slovenija (40.) i Bugarska (53.) te Češka koja se spustila za jedno mjesto (34.). Pa opet, unatoč nazadovanju, sve su ostvarile bolje rezultate od Hrvatske.

Od 20 indeksa konkurentnosti, dobre ocjene Hrvatska je dobila u području međunarodne trgovine (29.), razine cijena (33.), zdravlja i okoliša (38.) te obrazovanja (44.). U “crvenom” ili kako će IMD reći, ima “velikih problema i potencijala za promjenu”, više je od trećine pokazatelja.

Uvjerljivo posljednji smo u praksi upravljanja te tržištu rada (64.), stavovima i vrijednostima (63.), zakonodavstvu u poslovanju (61.), osnovnoj infrastrukturi (60.), kao i stranima investicija te financijama (59.).

Uvijek isto

Poduzetnici su najbenevolentnije ocijenili domaću kvalificiranu radnu snagu, visoku razinu obrazovanja, potom pouzdanu infrastrukturu, pristup financiranju i troškovnu konkurentnost. S druge strane, u kritičnim opservacijama nisu štedjeli učinkovito pravno okruženje, sposobnost Vlade, porezni sustav, korporativno upravljanje te (ne)stabilnost i (ne)predvidivost politika.

Premda u godinu dana IMD primjećuje napredak u nizu područja (od gospodarstva, zaposlenosti, poreza, produktivnosti…), nazadovanje je primjećeno u međunarodnoj trgovini, stranim ulaganjima, cijenama i javnim financijama.

Stoga nije neočekivano da i IMD ponavlja ono što redovno ističu svi, od Svjetske banke, Europske komisije, stranih ulagača i domaćih stručnjaka, ključno je reformirati i digitalizirati pravosuđe, javnu upravu i lokalne jedinice vlasti.

Unatoč poreznim rošadama još je previsok ukupni teret poreza. Posebno se podcrtava široka digitalizacija kao preduvjet za reforme i lakši skok razvoja pojedinih sektora gospodarstva.

“Događanja tijekom pandemije i očekivanja u postpandemijskom razdoblju, potaknuta novom financijskom omotnicom iz EU-a, potiču nadu da bi mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene”, kaže optimistično Mudrinić.

Pred Vladom su tri godine bez izbora i gotovo 50 milijardi kuna besplatnog EU novca, a potrebna je samo volja.