Pogledaju li se oglasi, u Zagrebu za 30-ak kvadrata morate izdvojiti najmanje 500 eura, za 50-ak, ovisno o lokaciji i uređenju, od 700 naviše.
– U svakom slučaju previsoke u odnosu na plaće.
– Živim u Parizu. Primijetio sam da su u porastu tako da čak postaju lagano usporedive s pariškim cijenama, kaže Filip iz Pariza.
– Cijene najma rastu iz godine u godinu. Prošlu godinu smo imali prosječni rast od 11 %, ali kad gledamo na tržištu, to je i više, kaže za HRT Jasminka Biliškov, vlasnica agencije za nekretnine.
A nije drugačije ni u drugim hrvatskim gradovima.
– Skoro isto kao i na moru, tako da mislim da su previsoke cijene.
– Cijena najma i cijena neke rate kredita su tu negdje, ali budući da su poslovne prilike takve kakve jesu, nije moguće ni ostvariti neki kredit.
Čak su i najmodavci svjesni situacije, ali cijene svoje.
– Skupo je. Primjer Beča, gdje se grad ili država pobrine za ljude koji trebaju, ne može se baš sve svaliti na ljude koji su radili, zaradili i nešto kupili, kaže najmodavka Željka iz Zagreba.
Država to i planira. Samo u Zagrebu 50-ak tisuća stanova zjapi prazno, na razini države više od pola milijuna, pa ih Vlada želi staviti u funkciju. Prema najavama, vlasnicima koji bi svoje stanove dali u najam država bi plaćala razliku između priuštive i tržišne cijene najma.
– To je ustvari prva stambena strategija u 34 godina hrvatske državnosti. Ona je posebno sada važna i nužna s obzirom na to da je u RH došlo do enormnog povećanja cijena stanova, a posljedično i cijene najma, rekao je Branko Bačić, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Građani bi takvu mjeru – pozdravili, znaju koliko mogu izdvojiti.
– Do 300, zavisi, može se i naći, ali cijene budu i po 500 eura, a ljudi rade za minimalac.
– Lakše bi se mogle priuštiti druge stvari kad bi se tako postupilo.
U teoriji više stanova na tržištu spustilo bi i cijene najma, ali struka je podijeljena.
– Već smo imali jednu politiku koja se bavila subvencijama, to je bio APN gdje mislim da je postignut konsenzus da to nije bila toliko uspješna mjera budući da je pogurala cijene stanova prema gore i bojim se da bi subvencioniranje najma moglo polučiti isti efekt, ističe Maja Grbavac, analitičarka za nekretnine.
Jer pitanje je tko bi od vlasnika takvih stanova pristao na najam. Također, stručnjaci složni – treba zaštititi i najmodavce i najmoprimce.
– Svaku ideju, intervenciju, pomoć, treba pozdraviti, ali ako gledamo dugoročno bilo bi bolje da se grade stambene zgrade za najam na državnom zemljištu, kao što je model Njemačke, tu obitelji žive cijeli život, jer ovdje će opet biti neizvjesnost, kaže Jasminka Biliškov, vlasnica agencije za nekretnine.
Program bi, barem u radnoj verziji, svjetlo dana mogao ugledati potkraj mjeseca.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.<p>totalni promašaj! sufinanciranje troškova podstanarstva samo će potaknuti najmodavce da još više dignu cijene i da stanovi postanu još skuplji! Ima više načina za pad cijena najma 1. oporezovati sve nekretnine koje su prazne tj.koje se niti rentaju turistima niti daju u najam za stanovanje 2. potaknuti zajedničku gradnju stanova (stambene zadruge) 3. omogućiti gradnju zgrada namijenjenih isključivo višegodišnjem iznajmljivanju što bi mogao biti odličan biznis za pojedince, ali bi smanjilo i cijene najma zbog povećane ponude</p>
<p>5 filipinaca 800-1000 eura, 150 po glavi.. plaća 1200 eura.. puna šaka brade.. sretna baba iznajmljivačica, njeni unuci kad naslijedea, sretan filipinac, sretna vlada, nesretan neuhljebljeni Hrvat..</p>
<p> </p>
Uključite se u raspravu