Od kada je prije desetak godina predstečajnom nagodbom riješen odnos s vjerovnicima za neplaćene račune, vukovarski obućar Borovo pažnju poslovne javnosti privuče uglavnom kada se u travnju svake godine nanovo prolongira otplata kredita za koje vrijednim dionicama Podravke i HT-a jamči država.

Paralelno se podsjeti i na nužnost restrukturiranja, a plan se u pravilu revidira zbog rješavanja ključnog pitanja, a to je osiguravanje kapitala za razvoj kompanije.

Država kao jedini vlasnik, zbog važnosti i osjetljivosti tvrtke na lokalnoj razini ne može presjeći i tvrtku poslati u stečaj, a zbog složenosti europskih pravila o potporama ne ulazi u preuzimanje uloge investitora u spašavanju.

Drugi mandat Gordane Odor
Iz privatnog sektora ozbiljnijih naznaka zainteresiranosti za preuzimanje nije bilo. Istina, natječaji službeno nisu niti oglašavani, pa je tim više zanimljivo da je takav postupak konačno ovih dana pokrenut, i to iz same tvrtke.

Do kraja svibnja Uprava Borova otvorila je javni poziv za predaju neobvezujućih ponuda potencijalnim ulagačima. Striktnih pravila procesa u smislu očekivane vrijednosti financijskog učešća u ovoj fazi nema, osim što se utvrdilo da se traži investitore koji bi sudjelovali u dokapitalizaciji, te osigurali restrukturiranje i unapređenje poslovanja.

Uprava na čijem je čelu već drugi mandat Gordana Odor navodi u pojašnjenju kako su razlozi za potragu za strateškim partnerima potreba osiguranja dugoročne likvidnosti, pristupa kapitalu, novoj tehnologiji i tržištima.

Na upit o detaljima ovog natječaja, visine kapitala kojeg se želi priskrbiti i eventualnog sudjelovanja države u dokapitalizaciji i restrukturiranju, u Borovu kratko odgovaraju da je riječ o pozivu za iskazom interesa, s ciljem da se vidi postoje li potencijalni investitori s kojima bi se mogao započeti razgovor oko zajedničkih interesa i budućnosti tvrtke, te njezinog programa restrukturiranja.

“Ako se pronađu potencijalni investitori, s njima će se započeti razgovor oko uvjeta potencijalnog strateškog partnerstva”, stoji u odgovoru koji smo dobili iz Borova, uz posebnu napomenu da će, bude li potraga uspješna, uvjete o suradnji i dokapitalizaciji dogovarati ne tvrtka Borovo, nego CERP. Zanimljivo je i da CERP, u čijem većinskom portfelju se nalazi Borovo, nije, kako je to nekad bila praksa, izravno objavilo natječaj nego je posao preuzela sama kompanija.

“Mi, kao tvrtka, s obzirom na financijske rezultate, svjesni smo da je pronalazak strateškog partnera ključan za dugoročnu održivost”, poručuju iz najvećeg vukovarskog industrijalca.

Borovo godinama posluje s gubitkom, iako ne i u blokadama računa, ponajprije zahvaljujući činjenici da je se podupire odgodama vraćanja kredita Croatia banci za koje jamči država. No, za održanje i ulaganje u nove strojeve i projekte nedostaje joj kapitala, pa se zapravo poslovanje Borova svodi na preživljavanje i čekanje rješenja.

U 2023. je, prema podacima koje smo dobili u Borovu, tvrtka s 561 zaposlenikom koliko je imala na kraju 2023., ostvarila prihode od ukupno 12,39 milijuna eura. To je nešto bolji rezultat nego u 2022., u kojoj je uprihodovano 11,49 milijuna eura, no i dalje je rezultat negativan. Zabilježen je gubitak od 1,4 milijuna eura. Za razliku 2022., EBITDA je bila pozitivna, te je iznosila 112.347 eura.

Prodaja nekretnina
Vijest o potrazi za strateškim partnerom pojavila se baš u trenutku objave vijesti o gašenju proizvodnje obuće u Varaždinu, tvrtke Lorenz Shoe Group, koja je veličinom osjetno manja od Borova, no proizvodi gotovo puna tri desetljeća.

U Borovu podsjećaju da su jedini proizvođač na području RH koji ima i vlastitu maloprodajnu mrežu s nacionalnom pokrivenosti. No, suočava se sa sve većim prodorom konkurentnih tvrtki s brendiranom obućom u maloprodajnom tržištu, te s velikom proizvodnjom unutar zemalja tzv. Trećeg svijeta, dok je s druge strane sve veći rast troškova proizvodnje zbog zastarjele opreme.

Do prihoda Borovo nastoji doći i prodajom i davanjem u zakup nekretnina koje posjeduje diljem Hrvatske, no to nije dovoljno za očuvanje proizvodnje i razvoj.