Darko Markotić, izvršni direktor SD Trgovina na malo u Ini govori o liberalizaciji tržišta naftnih derivata, promjenama cijena na tržištu te prihodima koje nacionalni lider na naftnom tržištu ostvaruje od maloprodaje.

Što je Hrvatskoj donijela potpuna liberalizacija cijena naftnih derivata?

Ova promjena donijela je pozitivan pomak i omogućila nam slobodno formiranje cijena na tržišnom principu, što smatramo jedinim logičnim i prihvatljivim načinom. Važno je naglasiti da liberalizacija ne podrazumijeva nerealno povećanje cijena, već često, kao što se nedavno pokazalo u praksi, dovodi i do njihovog snižavanja, jer je  tržište najbolji regulator i ono u skladu sa zakonom ponude i potražnje drži cijene na optimalnoj razini.

Je li tržište doživjelo značajnije promjene zbog ulaska Hrvatske u EU?

Pridruživanje EU nije puno utjecalo na naše tržište i na njemu nije bilo suštinskih promjena, osim uvođenja liberalizacije cijena, čime je i kod nas uveden model koji se već duže vrijeme primjenjuje u većini zemalja EU, i koji nam je olakšao poslovanje. I prije pristupanja EU, INA je uskladila poslovanje s najstrožim propisima vezanim uz kvalitetu i zaštitu okoliša (EURO V), što nam je omogućilo da pojačamo svoju prisutnost na regionalnom tržištu.

Zašto se još uvijek ne vide značajnije razlike u ponudi opskrbljivača?

Činjenica je da je, zbog regulative koja jasno definira razinu kvalitete, ne postoji veliki prostor za diferencijaciju kada govorimo o ponudi goriva i zbog toga u ovom dijelu nisu vidljive značajne razlike. Komparativne prednosti sada se više grade na području dodatne ponude usluga, kao što su gastro ponuda, te dodatni asortiman proizvoda i usluga na benzinskim postajama. INA u tom smislu prilagođava asortiman i ponudu sredinama u kojima posluje, a trudimo se našim kupcima ponuditi i  kvalitetne programe vjernosti te druge razne promotivne akcije i aktivnosti. Pokrenuli smo modernizaciju benzinskih postaja 2010. godine koja je obuhvatila više od 160 postaja, te sada imamo najveću moderniziranu maloprodajnu mrežu u zemlji, a dodatni element kojim zadobivamo povjerenje kupaca je ljubazno i uslužno osoblje na postajama.

Primjenjuje li Ina i dalje formulu izračuna cijena derivata temeljenu na cijenama na Mediteranu?

Formiranju cijena pristupamo ozbiljno i odgovorno i u obzir uzimamo mnogobrojne elemente, a jedan od njih je prosječna cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu. Ostali relevantni faktori su trošarine, odnos kune i dolara, logistički trošak, sezonski utjecaj, ponuda vrsta goriva na određenoj benzinskoj postaji, kao i cijene konkurencije.

Postoji li uopće na domaćem tržištu naftnih derivata nadmetanje kvalitetom i mogu li krajnji kupci dobiti uvid u porijeklo proizvoda?

Kao što samo već gore napomenuo, u Hrvatskoj se ne može više govoriti  o nadmetanju kvalitetom jer svi proizvodi na tržištu moraju zadovoljavati propisane standarde te je ponuda i kvaliteta goriva u Hrvatskoj slična i tako interes kupaca je zaštićen.

Postoje li već primjeri dinamične promjene cijena na prodajnim mjestima, svojstvene nekim razvijenijim tržištima?

Prije liberalizacije cijene su se mijenjale svaka dva tjedna, a od kad su na snagu stupili novi propisi cijene se revidiraju i usklađuje s uvjetima na tržištu otprilike jednom tjedno, a na nekim mjestima i češće te je dinamika intenzivnija. Novi Zakon omogućuju fleksibilnost i brže reakcije koje su puno primjerenije za današnje poslovne uvjete u kojima se treba što prije prilagoditi svakoj promjeni na tržištu.

Kakvi su, u prosjeku, odnosi između prihoda od fuel i 'non fuel' asortimana na domaćim benzinskim postajama?

Prihodi od prodaje goriva uvelike prevladavaju i čine oko 80% naših prihoda, dok prodaja non fuel asortimana čini oko 20%. Iako non fuel čini manji dio naših prihoda, on je jednako važan element ponude te kontinuirano radimo na proširenju ponude robe široke potrošnje i razvoju novih usluga.

Je li došlo vrijeme za ukidanje 'plavog dizela'?

U odnosu na ranije godine, od početka 2013. godine na tržište se može plasirati samo Euro V gorivo obojano plavom bojom koje sadrži manje sumpora. Time  je trošak proizvodnje veći, dok porast troška i kvalitete nije popraćen porastom cijene. Osim navedenog, kako bi zadovoljila zahtjev za ponudom plavog dizela, INA mora ispuniti niz dodatnih operativnih preduvjeta koji su strogo regulirani. U tom smislu ne bih govorio o ukidanju plavog dizela, već o pojednostavljenju postojećeg operativnog modela i uvođenju promjena u modelu subvencioniranju, tako da se one usklade s najboljim praksama europskog tržišta goriva.

Proteklih godina jača konkurencija na tržištu autoplina. Hoće li potrošači od toga imati koristi?

U dogledno vrijeme može se očekivati povećanje ponude inozemnog plina na hrvatskom tržištu, što će zasigurno donijeti određene promjene, no to nije neuobičajeno za bilo koje poslovanje, a pogotovo za energetiku, te ćemo, kao i dosada, za sve eventualne promjene biti spremni i mijenjati svoje prakse sukladno novim trendovima. Za razliku od drugih prodavatelja ukapljenog plina na hrvatskom tržištu, mi smo ujedno i njegov proizvođač. Dio proizvedenog UNP-a prodajemo na domaćem tržištu, a dio izvozimo na inozemna tržišta, te je u tom smislu jasno da smo konkurentan igrač i izvan hrvatskih okvira.

Puno nejasnoća trenutno na tržištu, ali i tehnoloških problema, ima i s obzirom na obveze korištenja biokomponente u motornim gorivima. Ima li Ina problema s poštivanjem te regulative?

Uvođenje dizelskog goriva s bio komponentom u ponudu Ininih benzinskih postaja započeto je krajem 2011. godine. Ono s čim bi  mogli biti suočeni kod proizvodnje biogoriva jest mogućnost da na hrvatskom tržištu ne bude dovoljnih količina bio komponente, što bi nam otežalo poslovanje. Očekujemo kako će se novim Zakonom o obnovljivim izvorima energije u potpunosti riješiti odnosi u području biogoriva po tržišnim principima.

Prošle godine počeli ste provoditi pilot projekt izdavanja benzinskih postaja u franšizu. Vide li se danas kakvi efekti poslovanja tih benzinskih postaja u odnosu na usporedive objekte koji i dalje posluju izravno pod Inom?

U našem projektu ne radi se o franšizi, već o modelu u kojem kompanija zadržava vlasništvo nad maloprodajnom imovinom, a poduzetnik upravlja resursima i timom na benzinskoj postaji. Postaje koje su do sada preuzeli poduzetnici pokazuju pomake u kvaliteti usluge i efikasnosti poslovanja. U tijeku je provođenje detaljne analize poslovanja postaja uključenih u projekt, a nakon nje Uprava bi mogla donijeti konačnu odluku o proširenju modela na dodatnih 60 do 80 postaja u sljedećim tjednima.