Godinama najčešće prozivana i od politike i gospodarstva označena kao najgorči parafiskalni nametnik, Hrvatska gospodarska komora, može se ubrojiti u rijetke javne institucije u koje se uspjelo uvesti reda. Pet mandata predsjednika Nadana Vidoševića urezalo se u sjećanje po rastrošnosti i visokim plaćanjima za relativno zatvoren komorski sustav.

Posljednjih godina, pak,  HGK je reducirao obvezna davanja tvrtkama za više od 100 milijuna kuna. Prema riječima Luke Burilovića koji je na čelu HGK dvije i pol godine, članarine su posljednjih godina smanjivane četiri puta, a 2014. je posve ukinut doprinos iz ostvarenih prihoda, a sve više prihode nastoji pridobiti kroz vlastite aktivnosti. To će, najavljuje Burilović, pokazati i strategija rada HGK za naredno petogodišnje razdoblje, od 2017. do 2022., koja će biti predstavljena danas na Skupštini HGK. "Cilj nam je u tom razdoblju spustiti udjel članarina u ukupnim prihodima na najviše 50 posto", ističe Burilović.

Praksa oslanjanja na članarine i doprinose na koju se ranijih godina oslanjala Komora, već je promijenjena, pa se kroz aktivnosti i sve više projekte financirane sredstvima EU fondova već ubire 20 posto svih prihoda. Članarine HGK-u tako donose trenutno oko 135 milijuna kuna, a pri tom najviše tvrtki, više od 97 posto, plaća minimalnu članarinu od 42 kune. Premda u Komori to ne žele uspoređivati, no mjesečno izdvajanje za njihov rad upola je manje od pretplate za HRT, s time da tvrtke javnoj televiziji imaju davanja po svakom tv i radio uređaju. "Mi danas imamo 40 posto manje prihoda nego unatrag nekoliko godina, a aktivnosti smo udvostručili i povećali smo kvalitetu usluga", ocjenjuje svoj rezultat aktualni predsjednik Komore.

Jedna od novina koju će se uvesti s novom strategijom biti će oslobađanje svih novoosnovanih tvrtki plaćanja članarine u prvoj godini rada. Proteklih godina takva je praksa uvedena za jdoo-e tijekom njihove prve dvije godine od osnutka, a od 1. siječnja 2017. rasterećenje davanja uvest će se i za srednja i velika poduzeća. Smanjenje prihoda predviđa se nadoknaditi vlastitim uslugama, među ostalim i prihodima koje se ostvaruje od troškova arbitraža, no temelj daljnjeg financijskog jačanja HGK-ovci vide u korištenju fondova EU. Već u idućoj godini stoga računaju na proračun od oko 170 milijuna kuna. "Mi intenzivno nominiramo projekte za financiranje iz EU fondova.

Trenutno smo samo za projekt obnove zgrade Komore u partnerstvu s Etnografskim muzejom dobili 6,5 milijuna kuna, a iznos radova i investicije koja će se realizirati nekoliko godina ukupno je vrijedan 55 milijuna kuna, pri čemu 90 posto sredstava očekujemo osigurati sredstvima EU. Drugi je takav važan projekt dualnog obrazovanja, na čijoj pripremi intenzivno radimo", kaže Burilović. Na taj projekt potaknula ih je nepovezanost obrazovnog sustava i potreba gospodarstva, pa se Komora priprema staviti u funkciju povezivanjem škola i poduzeća. Projekt se priprema u suradnji s austrijskom i njemačkom gospodarskom komorom, čije iskustvo je dragocjeno jer je zahvaljujući njemu u tim zemljama nezaposlenost mladih oko 7 posto. Probno bi novi sustav startao već od iduće školske godine s određenim brojem obrazovnih institucija i tvrtki.

Učenici u odabranim školama odmah bi krenuli s praksu na koju bi se koristilo više od 50 posto školskih sati, s tim da bi se s tvrtkom potpisao ugovor i školarcu bi krenuo staž i dobivao bi plaću. Projekt bi, u suradnji s ministarstvom obrazovanja i Hrvatskom obrtničkom komorom, startao u strukovnim školama, no u perspektivi je plan da se njime obuhvate i visokoobrazovne institucije. "Vjerujem da ćemo i tim projektom, kakve Europska komisija potiče, uspjeti povući značajna sredstva iz EU", dodaje Burilović. Početkom godine pokrenut je i CIRAZ, četverogodišnji projekt HGK namijenjen jačanju industrijskog razvoja i inovacijskog sustava. Taj projekt vrijedan je 5 milijuna eura i također se financira 85 posto bespovratnim sredstvima EU.  Među novim projektima u narednim godinama je i širenje  predstavništava Komore u gospodarstvenicima najvažnijim zemljama.

Uz Bruxelles i Moskvu tako se predviđa otvaranje još sedam ureda – u Šangaju, Pekingu, Istanbulu, Beogradu, Sarajevu, te u Beču, Italiji i Njemačkoj. Racionalizaciju u HGK namjeravaju nastaviti i u segmentu nekretnina iz svog portfelja. U tijeku su aktivnosti na projektu hotela Panorama u Opatiji, u kojemu se uz korištenje sredstava EU predviđa razvoj centra kompetencije, a ostale nekretnine ili će se stavljati u funkciju ili prodavati kako bi se financiralo nove projekte. Optimalno, zaključuje Burilović, za funkciju Komore potreban je nešto viši proračun, oko 200 milijuna kuna, ali to se, poručuje, neće postići povećanjem članarina, nego dodatnim aktivnostima i projektima financiranima iz EU fondova.