Na Visu su idealni uvjeti za uzgoj rogača, a potražnja za tom zdravom namirnicom raste, kaže vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) Nebojša Božanić, koji je nedavno potpisao ugovor s DM trgovinom o isporuci brašna od rogača na police tog trgovačkog lanca.  

Komižanin Božanić na svom OPG-u ekološki uzgaja i prerađuje rogač do finalnog proizvoda. Godišnje proizvede oko 6000 vrećica u pakiranju od 300 grama, a u OPG-u je zaposlena njegova cijela obitelj.

 Potražnja za tom zdravom namirnicom se zahuktala, kaže, što potvrđuje i ugovor koji je nedavno potpisao s DM trgovinom, nakon čega je njegovo brašno od rogača svoje mjesto pronašlo na njihovim policama.

  "Komiža postoji prvenstveno radi ribe, a druge dvije djelatnosti su vinogradarstvo i rogač. Na Visu su idealni uvjeti za uzgoj i rast rogača koji raste u komiškoj kotlini gdje ne trpi veliki vjetar i studen. Na svom imanju proizvedem osam tona rogača godišnje, a zatim ga prerađujem u finalni proizvod. Prijavio sam se na natječaj Ministarstva poljoprivrede i DM-a te od 110 zainteresiranih kandidata izabran među njih devet", kaže Božanić.

 Navodi da je godinu dana radio na dizajnu svog brašna od rogača, a naknadno je u zakup uzeo još jednu površinu, pa sada raspolaže s oko 200 stabala.  Osim fino mljevenog rogača prodaje ga i kao plod. Kaže da je potražnja za rogačem sve veća jer su ga ljudi otkrili kao zdravu namirnicu.  Napominje da rogač ima izuzetne nutritivne vrijednosti, a komiški rogač je posebna vrsta, jer se radi o velikom ili tustom rogaču. Stari Komižani su do takve vrste rogača došli prirodnom selekcijom te je priznat kao posebna vrsta, dodaje.

 Rogač se, kaže Božanić, kao brašno upotrebljava u raznim kolačima, od njega se radi rakija, poznata Rogačuša koja je sve traženija, a sjemenke se upotrebljavaju za konzerviranje dječje hrane, koristi se u farmaceutskoj industriji, u štavljenju kože, od njega se radi čokolada, bomboni, keksi, torte, razne slastice te služi kao ljepilo. 

"Čak je i sveti Ivan Krstitelj 40 dana u pustinji živio na rogaču i vodi. Ljekovit je i pomaže osobama koje imaju želučane probleme, regulira probavu i obnavlja crijevnu floru. Biljka je koja izuzetno dobro podnosi sušu, te baca cvijet i list kada je najsušnije razdoblje. Oko njega ima puno posla jer zahtjeva pažnju i kompletnu obradu kao i primjerice maslina, s tim da je manje zahtjevan od masline jer ga ne pogađa toliko bolesti", kaže Božanić. No, dodaje, da ih u zadnje vrijeme muči nametnik – crv potkornjak, koji čini velike štete na starim stablima.

Otkupna cijena rogača u komiškoj poljoprivrednoj zadruzi je između 2,5 i 3 kune. Božanić tvrdi da to nije loša cijena usporedi li se s otkupnom cijenom mandarina i jabuka od po 1,5 kunu.

A prostora za rast te proizvodnje ima, s obzirom da Španjolci godišnje proizvedu 350.000 tona rogača, a Hrvatska tek 500 tona. Drugi po proizvodnji iza Španjolaca su Talijani, pa Grci, Turci, Tunižani i ostale mediteranske zemlje.