Gost RTL Direkta bio je epidemiolog prof. dr. Branko Kolarić koji je i član vladinog Znanstvenog savjeta.

Na pitanje o tome što su kriteriji da se zaključi da je smrt nastupila od korone, Kolarić odgovara: ”Da bi se netko klasificirao da je umro od korone, mora imati simptome koronavirusne bolesti, dakle osoba koja nema nekakvih težih kroničnih bolesti, obično to bude upala pluća, a osoba koja ima druge kronične bolesti, covid bolest doprinese tome da osoba umre, što ne bi bez ove infekcije”, rekao je Kolarić.

Što se tiče djevojke koja je umrla u Splitu, Kolarić kaže da nije vidio izvješće. ”Liječnici će to klasificirati koji je uzrok smrti.”

Također navodi da koliko zna, u Hrvatskoj od korone nije umrla zdrava osoba bez teških komorbiditeta. ”Zdrava osoba i osoba mlađe životne dobi ne, ali u svijetu je zabilježeno”, rekao je Kolarić.

Može biti do 5000 zaraženih dnevno

Što se tiče vrhunca drugog vala zaraze, Kolarić komentira: ”Nekakve procjene je nezahvalno davati, ovisno o našim kapacitetima za testiranje, ali ovo što sad bilježimo je eksponencijalni rast i ono što jako zabrinjava je popunjenost kapaciteta bolnica i zdravstvenog sustava. Dakle, to je sad točka koja je jako važna. Naš epidemiološki sustav praćenja trenutno je malo, rekao bih, probušen i curi na sve strane. Imamo jedno lokalno širenje epidemije i nije više pod kontrolom kao što je bilo. Dokuda mogu ići brojke, ovisi. Ako bi se nastavilo ovim tempom, to može biti tri, četiri puta više nego što smo sada bilježili dnevno. To bi moglo biti i više od pet tisuća zaraženih dnevno. Kada je ovako visok postotak zaraženih, onda treba povećati i kapacitet testiranja”, kazao je Kolarić.

Kolarić se nada da će biti snage za povećanje tih kapaciteta. ”Radimo na tome”, rekao je Kolarić.

U lipnju, tijekom gostovanja u RTL Direktu, Kolarić je komentirao da neće biti iznenađenje ako broj mrtvih do kraja godine bude i veći od 1500, međutim nada se da se taj scenarij u sljedeća dva mjeseca neće dogoditi. ”Nadam se da ne. I nadam se da ćemo prije toga povući ručnu kočnicu i zaustaviti širenje ove epidemije jer to svakako ne bi bilo dobro. Međutim, broj umrlih može se povećavati u idućim danima isto još tri-četiri puta više nego što smo imali do sada”, rekao je Kolarić.

Kasni se s mjerama

Kolarić navodi i da je zabrinut jer se kasni s mjerama. ”Bio sam zabrinut i u kolovozu, ali zaista je tako kad se vidi da s tristo osoba dnevno novozaraženih ulazimo u jesen. Dakle, ako ne zaustavimo to širenje, naš zdravstveni sustav će završiti na respiratoru”, kazao je Kolarić.

Kolarić smatra i da bi mjere trebale biti jače. ”To sam rekao svima koje savjetujem. Ove mjere za ograničenje na svadbama i krizmama, to je bilo aktualno prije mjesec dana, sad mislim da je to malo kasno. Te mjere jesu dobre, a za alkohol po noći, to ne znam koliko je učinkovito, ali ovo prije je trebalo već ranije donijeti. To neće biti dovoljno da zaustavi ovaj veliki porast koji imamo. Mjere se baziraju na nekakvim stručnim procjenama, ali nisu jednostavne za donijeti”, rekao je Kolarić.

Na pitanje na kojoj granici zaraženih bi se moglo pričati o uvođenju lockdowna, Kolarić odgovara: “To bi se trebalo dogovoriti i to bi javnost trebala znati i onda bi bila bolja adherencija prema mjerama. Građani bi imali neku izvjesnost da znaju što ih očekuje.”

Kolarić savjetuje i da bi se trebao značajno smanjiti kontakt među ljudima. ”Da bismo smanjili ovo ubrzanje širenja epidemije i posljedice za zdravstveni sustav, moramo smanjiti kontakte”, kazao je Kolarić.

Policijski sat smatra zadnjom mjerom, ali i nepopularnom. ”Sve ove mjere su nepopularne, ali treba i njih donijeti da načine bolje svima”, rekao je Kolarić.