Napadajući 11 članaka Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi sudac Trgovačkoga suda u Zagrebu Mislav Kolakušić otvorio je široku frontu, pa ako bi svi teoretski pali na Ustavnom sudu, zakon ne bi opstao.
Prvi je to komentar iz redova stečajnih upravitelja, povjerenika predstečajne nagodbe i odvjetnika koji su čekali što će sudac napisati. I nisu, kažu, impresionirani. Ponovno uvedeni institut prisilne dobrovoljnosti, na što upozorava sudac, zapravo je vezan uz institut preglasavanja, koji postoji i u Stečajnom zakonu, a po njemu manjina koja je preglasana prisilno isto na nešto pristaje. Navode da se manje-više sve sumnje u neustavnost temelje na određenim pravnim pitanjima, mehanizmima i standardima koji na sličan način postoje u okviru stečaja te u formi stečajnog plana. Suprotno sucu, tvrde da su mehanizmi zakonitosti u predstečaju sto posto veći nego kod parnice. Nakon drugostupanjskog tijela Ministarstva financija uključuje se više sudova: Upravni sud i Visoki upravi sud, Trgovački sud te Visoki trgovački sud, i nije isključen Vrhovni sud.
11članaka
predstečajnoga zakona osporava sudac Kolakušić
Trgovački sud sam provodi kontrolu zakonitosti te nagodbu može odbiti, što je Kolakušić napravio kod Industrogradnje, a i VTS će morati dati svoju odluku. Kolakušić je, kažu, na dobrom tragu jer je zakon moguće pretjerano omogućio da dužnik sudi vjerovniku, no i tu postoje sličnosti sa stečajem. Kad dužnik u predstečaju ospori neku tražbinu, vjerovnik može ići u parnicu i problema nema. No, kad dužnik neosnovano priznaje tražbinu, tzv. fiktivna napuhavanja, zakon je manjkav, ali u usporedbi sa stečajnim zakonom ništa nije gori. Kod stečaja se rijetko koristi pravo vjerovnika da međusobno osporavaju jedni drugima tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj. Znači, imamo kvalitetnije rješenje u stečaju protiv napuhavanja tražbina, ali ga vjerovnici ne primjenjuju, pa mehanizam protiv napuhavanja tražbina faktički ne funkcionira.
U predstečaju će po takvoj žalbi morati odlučiti Ministrastvo financija, a onda slijedi kontrola zakonitosti kroz upravno sudstvo. Dok sudac misli da je država oštećena po osnovi PDV-a, našim se sugovornicima čini suprotno: u prestečajevima se puni državna blagajna koja zadržava dio PDV-a. Oni koji su prijavili svoje tražbine bili su dužni platiti PDV, dok kasnijim diskontiranjem zbog otpisa dijela duga oni gube pravo namirenja: iznos koji nikad neće naplatiti jer se cijela tražbina svela na pola, a država, iako joj to nije bio cilj, zapravo je zaradila.
Dalekovod uzvratio tužbom
Na Ustavni sud zbog zastoja
Dalekovod je podnio tužbu Ustavnom sudu protiv zastoja. Neovisno o velikim šansama, pravni stručnjaci ističu da uvjetne tražbine se priznaju i u stečaju. Tvrde da i u stečajnom zakonu postoji problem prava glasova razlučnih vjerovnika koje bi trebali svesti na omjer neosiguranih glasova. U praksi se to ne radi: banke prijavljuju svoje kompletne glasove mimo svojih razlučnih prava, pa iako bi ravnopravnost među vjerovnicima u pogledu glasačkih prava trebala biti stvarna, to nije postignuto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.da li ste pogledali neke od predstečajnih nagodbi. Ima na FINI. Dobavljačima se nudi 40%,50%,60% glavnice uz kompletan otpis zateznih kamata, dok se bankama koje imaju založna prava uglavnom ne otpisuje ništa, samo se radi reprogram dugova. Ja nisam pravnik i ne znam puno o tome, no meni se čini da ono što Kolakušić tvrdi ima temelja. Evidentno je da svi vjerovnici nisu u istom položaju. Moguća je situacija da u planu vjerovnicima koji imaju 2/3 tražbina ponudi mnogo više nego onoj 1/3 pa plan prođe na štetu ovih sa 1/3 potraživanje. Mutno je to sve, mutno. Sigurno je da je predstečajni dogovor bolji od stečaja, no ima tu mnogo pitanja…
Negdje sam procitao da je casni sudac dosao iz redova sudskih savjetnika za prekrsaje….eto sad se vidi koliko je naucio o trgovackom pravu. Krase ga i marljivost i cudan hobi. Jedino u HR bi mogao biti sudac.
Evo ga na, bez argumenata. Jeli tesko procitati Zahtjev poslan Ustavnom pa komentirati.
A kojoj drzavi bi propali Pizzamen postao sef tvrtke kao sto je Hep.
U kojoj drzavi bi propali mali biznismen postao Ministar poljoprivrede.
U kojoj drzavi bi …….
A sa kime je Min financija bio na doceku Nove Godine u Dubaiu?
A vidi koliki nos ima ona Ministrica.
A vidi, a vidi ……
Predstečaji i Stečaji su kurvinska posla na kojima stradaju zdrave tvrtke a profitiraju loši , nesposobni , lijeni , pokvareni , zgubidani , paraziti i uglavnom oni koji cjeli život žive na Državnim Jaslama .
Kada bi ja u svojoj tvrtki prikazao gubitak moja mama bi me napala i optužila :
” Pa jesi li ti normalan da radiš s gubitkom ? “
Kako je Linić svojevremeno lijepo reakao u Fokus-u, “stečajevi su početkom 90-tih služili kao pokriće pljačke državne imovine”.
Moja glavna zamjerka tekstu su njegov tipično “južnoslavenski” pristup i način rezoniranja tipičan za jugoistočnu Evropu.
U Njemačkoj je prije niza godina došlo do masovnog seljenja njemačkih firmi u Englesku kako bi mogli voditi stečaj po engleskom pravu. Zašto? Zbog brzine i vremena. Ključ je uvjek što brži što detaljniji dogovor vjerovnika prije, ponavljam prje stečaja tako da sudac samo provjeri da lli je sve po zakonu. Naša predstečajna nagodba jest korak u tom smjeru, ali je – uz gornje – opet sve palo na needucranosti sudaca i njihovom strahu od materije koju ne razumije te – shodno tome – skrivanje iza formalnog slova zakona.
Uključite se u raspravu