Svaka treća osoba u Hrvatskoj starija od 65 godina mjesec preživljava s manje od 2500 kuna. Nacionalnu mirovinu primali bi oni koji nemaju pravo na mirovinu. U Sindikatu umirovljenika već 20 godina zauzimaju se za uvođenje, kako je nazivaju – "socijalne mirovine", iako, tvrde, ta mjera neće riješiti problem siromaštva, piše HRT.

"Hoće li se s nekakvim mizernim iznosom od 1000 kuna, 950 kuna uspjeti zaustaviti naglo siromašenje i bujajuće siromašenje starijih osoba, po čemu smo po riziku od siromaštva i socijalne isključenosti među četiri najgore zemlje u Europskoj uniji", pita Jasna Petrović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Socijalna pomoć danas iznosi 920 kuna. A umirovljenik s 15 godina radnog staža prima 1019 kuna mirovine. 

"U ovom trenutku je prerano govoriti o financijskom okviru iznosa mirovine. Ono što možemo potvrditi su nekakve projekcije o tome da postoji maksimalna skupina od 53.000 ljudi koje će 2021. imati više od 65 godina, a neće imati primanja pa ćemo na temelju toga pokušati korigirati i iznose", smatra ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

Profesor Željko Potočnjak s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu za HRT je kazao da treba postaviti jasna ograničenja kako se ovom mjerom ljude ne bi poticalo na nerad.

"Problem je u tome da se ideja nacionalne mirovine odnosno nultog stupa u mirovinskom trenutku javila se u trenutku kada smo išli u smjeru jačanja ovisnosti mirovine o radu i plaćama. Ideja je bila da u mirovinskom sustavu treba pojačati to da oni koji više rade, duže rade, više plaćaju u mirovinski imaju više mirovine. Nažalost mi s tom temeljnom idejom nismo uspjeli. Sada imamo 60-70 posto umirovljenika po nekim socijalnim kriterijima, rekao je Potočnjak.

Rekao je kako se tu javila potreba da se skupini ljudi nisu ostvarili mirovinu omogući nekakvo socijalno davanje.

"U tom smislu je to opravdani mehanizam, no treba ga staviti u kontekst onoga što se događa s našim mirovinskim sustavom. Imamo veliki mirovinski sustav s malim brojem uplatitelja i s puno socijalnih transfera. Jasno da u sustavu gdje imate vrlo negativan odnos između radnika i umirovljenika da ne možete imati neke ozbiljno visoke mirovine. U tom smislu naročito treba paziti da to ne bude još jedan znak za destimuliranje ljudi da rade, da štede, da plaćaju doprinos. Jer ako ćete reći "mi ćemo svima podijeliti mirovine" ljudi će to shvatiti pa što ću raditi ako ću tako i tako dobiti mirovinu", smatra Potočnjak.

Upozorava da kod nacionalnih mirovina treba paziti i da ne zadiru u obiteljski zakon. Podsjeća da u tom zakonu stoji da se djeca moraju brinuti o roditeljima, kao i supružnici jedni o drugima te da se time ne učini sustav socijalne skrbi besmislenim.