Analizu poreznih nameta za hrvatske poduzetnike za Poslovni.hr napisala je Violeta Đebro, viša savjetnica u Odjelu poreznog savjetovanja, Deloitte

Iako se kao općeprihvaćeni stav javnosti porezi smatraju glavnim kočnicama hrvatskog razvojnog puta, u očima poduzetnika skrivena opasnost se nalazi u neporeznim davanjima, odnosno parafiskalnim nametima. Na sami spomen parafiskalnih nameta prve asocijacije fizičkih osoba su u obliku komunalne naknade i doprinosa, boravišne pristojbe, javnobilježničke naknade te brojnih drugih. Ukoliko se isto pitanje postavi predstavnicima pravnih osoba prve asocijacije su zasigurno u obliku članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori, komorski doprinosi Hrvatskoj obrtničkoj komori te naknade za razne certifikate i dozvole. Stav prema poreznim nametima do sada je predstavljen filozofijom ispunjavanja obveza bez postavljenog pitanja no teški trenutci poslovanja u Hrvatskoj doveli su do preispitivanja svake kune koju je poduzetnik prisiljen izdvojiti za usluge čiji se efekt jedva i nazire.

Progresivnim pristupom posljednjeg desetljeća Vlade Republike Hrvatske uspijevaju parafiskalne namete promaknuti iz davanja u sjeni u jedan od najvećih problema održivosti hrvatskog poduzetništva. Brojka od 245 službena parafiskalna nameta iz Registra neoporezivih prihoda pod ingerencijom Ministarstva financija se u očima poduzetnika, odnosno svih onih kojima je ova vrsta davanja namijenjena, samo službeni prikaz koji u svakodnevnom poslovanju ugrožava opstanak i koči napredak razvoja poslovanja. Službena brojka se zapravo čini zanemariva ukoliko se u razmatranje uključe i nameti kao što je TV pretplata čime se dolazi do brojke od oko 600 različitih parafiskalnih nameta namijenjenih fizičkim i pravnim osobama.

Gospodarska ekspanzija proizašla iz zlatnog doba hrvatskog gospodarstva iznimno je pozitivno djelovala na iznos generiran iz neoporezivih prihoda koji su se u 2007. godini u odnosu na 2002. povećali za čak 127%, odnosno svake godine su hrvatski poduzetnici opterećivani s prosječno 25% višim parafiskalnim nametima. Velik dio stope rasta ove vrste priljeva se mogu pripisati pozitivnom kretanju poslovnih aktivnosti u navedenom periodu, ali brzina rasta obujma parafiskalnih nameta krije dodatne skrivene probleme. Opterećenost poduzetništva u Hrvatskoj se dodatno naglašava ukoliko se godišnja razina parafiskalnih nameta usporedi s raznim davanja u svrhu PDV-a čime neporezna davanja zauzimaju udjel od čak 25% davanja izdvojenih za PDV.

Nadalje, u razdoblju značajnog bujanja gospodarstva dolazi do nastanka velikog broja državnih agencija za regulaciju, nadzor i obavljanje aktivnosti zakonom definiranih kao prirodni monopol. Brojne institucije tek se sada nalaze u centru pažnje zbog problema transparentnosti poslovanja i alokacije prihoda nastalih upravo iz neporeznih davanja.     

Sljedeći problem u procesu neporeznih davanja se nameće u vidu načina obračuna parafiskalnih nameta za različite institucije. Naime, zakonom nije usuglašen način izračuna visine iznosa koji su poduzetnici u Hrvatskoj dužni platiti nadležnim institucijama za određenu djelatnost istih. Iz nedovoljne definiranosti zakonskog okvira prikupljanja parafiskalnih nameta proizlazi autonomnost institucija koje prikupljanje sredstava vrše u obliku fiksnih paušalnih iznosa ili postotnog udjela poslovanja subjekta.

Glavni kriterij kojim bi se trebalo voditi prilikom rješavanja problema parafiskalnih nameta je korisnost same usluge, koju je potrebno analizirati, a nakon toga zadržati samo one namete kod kojih je kriterij korisnosti zadovoljen. Također, trebalo bi ukinuti parafiskalna davanja za javna i komunalna poduzeća, jer je u pojedinim slučajevima podizanje cijena komunalnih usluga na realnu tržišnu razinu efikasnije od punjenja njihovih prihode skrivenim nametima.. Osim toga, članarine bi trebalo plaćati na dobrovoljnoj osnovi, a profesionalna tijela i komore bi kvalitetom svojih usluga trebale privući članove da plate članarine. Na kraju, potrebno je i analizirati opterećenost pojedinih grana gospodarstva te ukoliko se utvrdi preopterećenost pojedine grane, trebalo bi ukinuti ili smanjiti prekomjerna davanja koja ih koče, ili stavljaju u nepovoljan tržišni položaj u odnosu na neku drugu djelatnost.

Jedno od najvažnijih pitanja koje se nameće poduzetnicima jest što zaista dobivaju od institucija kojima plaćaju parafiskalne namete, odnosno kuda odlazi novac koji je mogao biti reinvestiran u poslovanje i gospodarski napredak kako poduzeća tako i same države. Ukratko, problem se može reducirati na nesrazmjer između ukupnim parafiskalnih nameta i korisnosti usluga koje su poduzetnici prisiljeni plaćati kako bi zadovoljili ionako poduzetnički nenaklonjen zakonski okvir.

• Gotovo 97 tisuća tvrtki u Srbiji plaća samo poreze

• Maras najavio da će rezati namet za šume

• Ovo su neki od najčudnijih poduzetničkih nameta

• HUP: Najgori nameti vezani uz bruto prihod