Drugi naziv za koenzim Q10 je ubikinon, koji potječe od latinske riječi ubiquitarius što znači „svuda prisutan“. Doista, koenzim Q10 jedan je od osnovnih tjelesnih koenzima, a u prirodi je vrlo rasprostranjen – nalazimo ga u kvascima, bilju, životinjama i ljudima. Ubikinon ili koenzim Q10 je esencijalna komponenta lanca koji prenosi elektrone u mitihondrijima. Radi se o neesencijalnoj supstanci sličnoj vitaminima, s karakterističnom kinonskom strukturom koja je vezana za „rep“ od deset izoprenoidnih jedinica. Upravo njegova osobita kemijska struktura omogućuje mu različita djelovanja na razini lipidnih membrana i u mitohondrijima.

Reducirani oblik ubikinona – ubikinol – djeluje kao tjelesni antioksidans koji se upliće u metabolizam reaktivnih kisikovih spojeva i pomaže u očuvanju vitamina E, glavnog antioksidansa staničnih membrana i drugih liposolubilnih struktura tijela. Kao koenzim, ovaj nutrijent sudjeluje u mitohondrijima u kompleksnom procesu transformacije hrane u ATP. Ljudsko tijelo stvara konezim Q10, međutim, starenjem se ta sposobnost smanjuje. Također, ovu supstancu unosimo i hranom, a najzastupljenija je u mesu i ribi.

Niske razine koenzima Q10 u krvi zabilježene su kod osoba s bolestima srca, kardiomiopatijom, upalom desni, zatim kod pretjerane gojaznosti, hipertenzije, mišićne distrofije, Parkinsonove bolesti, AIDS-a te kod bolesnika na dijalizi. Razina koenzima Q10 također je smanjena kod osoba starije dobi, a budući da se količina koenzima Q10 smanjuje s porastom životne dobi, može se pretpostaviti da je njegov nedostatak u organizmu jedan od razloga starenja organizma.

Prošle godine, autori Littarru i Tiano objavili su pregledni rad u kojemu su obuhvatili pregled svih potencijalnih mogućnosti kliničke primjene ovoga koenzima, a kao bitne indikacije naveli su kardiovaskularne bolesti, idiopatsku neplodnost u muškaraca, sportske izvedbe, neurodegenerativne bolesti (Alzheimerova, Parkinsonova bolest) te anti-aging učinak.

Zbog izravnog uplitanja u proces proizvodnje energije, ovaj koenzim može biti korisan kod raznih oblika tjelesnog napora, a posebnu primjenu nalazi među sportašima. Pokazalo se da je uzimanje dodatnog koenzima Q10 u izravnoj vezi s osjećajem umora za vrijeme i nakon tjelesne aktivnosti, a učinak je ovisan o dozi. Budući da sudjeluje u stvaranju stanične energije, može biti od koristi u različitim stanjima iscrpljenosti i malaksalosti te kod kroničnog umora.

Uobičajena dnevna doza koenzima Q10 za odrasle iznosi 30-90 mg, iako pojedina zdravstvena stanja mogu zahtijevati i veće doze. Osobama sa bolestima srca preporuča se uzimanje 90 – 150 mg. Primjerice, upravo je u tijeku istraživanje faze III o utjecaju koenzima Q10 na Parkinsonovu bolest u dozi od čak 2400 mg/dan. Nema podataka o toksičnosti ili neželjenim popratnim pojavama prilikom uzimanja, a istraživanja ukazuju kako je sasvim siguran u dozama od 500-1200 mg/dan. Može se kombinirati s drugim tvarima porijeklom iz hrane i bilja bez straha od interakcija, a dodatno uzimanje ne utječe na endogenu sintezu Q10. Preporučuje se uzimanje koenzima Q10 uz obroke radi bolje apsorpcije.

SAVJET ZA OSIGURAVANJE ADEKVATNE ENERGETSKE RAZINE U RANO PROLJEĆE

• Pazite na pravilnu probavu. Zdrava produkcija energije započinje sa zdravom probavom. Zdravu probavu osigurajte konzumiranjem umjerenih količina hrane, raspodijeljenih u nekoliko obroka. Na ovaj način, Vaš je probavni sustav manje opterećen, osjećat ćete se poletnije te imati više energije. Jedite polagano i dobro prožvačite hranu. U prehranu uključite naminice bogate prehrambenim vlaknima.

• Izbjegavajte konzumiranje namirnica visokog glikemijskog indeksa. Namirnice niskog glikemijskog indeksa osigurat će Vašem organizmu energiju kroz duži vremenski period i pomoći Vam da izbjegnete nagle padove razine energije. Ograničite unos hrane i pića sa visokim glikemijskim indeksom.

• Konzumirajte cjelovite žitarice kada je to moguće. Cjelovite žitarice su dobar izvor vitamina, posebno vitamina B-skupine, neophodnih za produkciju energije.

• Uključite u prehranu naminice koje su dobri izvori visokokvalitetnih proteina, posebice u drugoj polovici dana. Dobri izvori visokokvalitetnih proteina su riba, jaja, soja i leguminoze. Ove namirnice osiguravaju važne aminokiseline koje su gradivni blokovi zdravih staničnih proteina.

• Pokušajte svakim obrokom unijeti određene količine višestruko ili jednostruko nezasićenih masnih kiselina. Ove masti sudjeluju u održavanju dobrog zdravlja staničnih membrana. Dobri izvori zdravih masnih kiselina uključuju svježe bademe, orahe, sjemenke lana, sezama, suncokreta, plavu ribu, riblje i maslinovo ulje.

• Osigurajte organizmu namirnice bogate zaštitnim fitonutrijentima i antioksidansima. Ove tvari štite stanice od oštećenja uzokovanih nakupljanjem i djelovanjem slobodnih radikala.

• Ograničite unos alkohola, izbjegavajte hranu i pića na koja ste preosjetljivi.

• Ograničite unos hrane koja sadrži umjetne konzervanse, aditive i bojila.

SAVJET ZA PROLJETNI UMOR

Evo nekoliko savjeta kako spriječiti i liječiti proljetni umor:

VITAMIN C

U proljeće treba trošiti što više voća i povrća, osobito onog što je bogato vitaminom C. Veća je količina vitamina C u nekuhanim, svježim namirnicama. Jedite uz svaki obrok neku svježu salatu te konzumirajte što više agruma i razne voćne salate. Mnogo vitamina C ima npr. u peršinu, paprici, raznom povrću.

OSVJEŽAVAJUĆI SAN

Najbolji lijek protiv proljetne pospanosti je – spavanje. Navečer krenite spavati ranije nego obično. Ujutro, čim se probudite, odmah ustanite i budite aktivni. Ustanete li odmah, bit ćete svježi, raspoloženi, puni snage.  Doručkujte bez žurbe i to prvenstveno voće, med, orašaste plodove, a što manje razne nareske i sireve.

JUTARNJA GIMNASTIKA

Svakog jutra, poslije tuširanja, posvetite 5 minuta gimnastici, po mogućnosti uz otvoren prozor. Najbolje vježbe su: savijanje trupa i koljena, istezanje tijela i udova, okretanje u kukovima.

TUŠIRANJE I KUPKA

Ujutro, poslije tuširanja vrućom vodom, slijedi tuširanje hladnom vodom, snažnim mlazom vode, kao da vas voda masira. To toliko poboljšava krvotok da vas odmah učini tjelesno aktivnim. Ipak ne pretjerujte sa naglom promjenom temperature vode, nego to radite postepeno. Poslije toga dobro se istrljajte ručnikom i četkom, masirajući periferije naspram srca. Možete i laganije brisati kožu da je ne izgrebete previše ukoliko vam je ručnik grublji, jer tada i koža ostaje nježnija! Navečer, kupka u toploj vodi s dodatkom eteričnih ulja potiče izmijenu tvari, krvotok, probavu, smiruje od dnevnih stresova te osvježava kožu.

TRČANJE ILI HODANJE

Ako ste dokazano u dobroj kondiciji i pri zdravlju, koristite trčanje u prirodi 30-ak minuta dnevno. Ako niste, tada ubrzano hodajte 30-40 minuta. Sve to pojačava dotok kisika u tjelesne stanice.

VOZITE BICIKL

Izbjegavajte auto, što je više moguće i radije koristite bicikl, ne samo za izlete, nego i za vožnju na posao i povratak sa posla. Ako niste u zadovoljavajućoj kondiciji, prve dane vozite na kratke relacije i postepeno ih povećavajte; kad se umorite, odmorite malo. Idealna je vožnja u prirodi. Bicikl jača mišiće, krvotok i srce te imunološki sustav.

PLIVANJE

To je najbolji sport uz trčanje, brzo hodanje, bicikl, trčanje na skijama i gimnastiku. Koristite bazen, ako je to moguće dva puta tjedno.

SAUNA

Smijete je koristiti samo ako vam to dopusti vaš liječnik, jedanput tjedno, najviše 12-15 minuta. Neizmjenično korištenje hladnoga i vrućega čisti krv od otpadnih tvari i očvršćuje organizam.

MINERALNA VODA

Pijte mineralnu vodu s dodatkom voćnih koncentrata, sirupa ili s limunovim sokom, jer on podiže osjećaj tjelesne snage i regulira probavu. Time se smanjuje osjećaj umora.

METEOROPATI

Ljudi osjetljivi na meteorološke promjene mnogo češće podliježu proljetnom umoru, jer upravo, u proljeće česti su naleti ciklonalnih fronti s niskim atmosferskim tlakom i južnim vlažnim vjetrovima. Ako ste zdravi, koristit će vam sve opisane mjere. Ako imate nekih zdravstvenih smetnji, naročito sa srcem ili krvotokom, tada je najbolje da mirujete kod kuće dok se vrijeme ne stabilizira.