Ovogodišnja konferencija HBOR-a je imala poseban fokus na efekte uvođenja eura na hrvatski izvoz i domaće tvrtke koje su u tom sektoru.

Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a, istaknula je da se ova razvojna banka i dalje fokusira na tri područja: poticanje izvoza, EU fondove te razvoj novih proizvoda. "Da smo na dobro putu pokazuju i podaci da nam je izvoz porastao za 23 posto na 5,65 milijardi kuna, a osiguranje izvoza za čak 56 posto, na 2,7 milijardi kuna. Broj novih proizvoda koje smo razvili je toliki da ih je i teško sve pobrojati, ali zajedničko im je da su svi, bez obzira da li se radi o javnom ili privatnom sektoru, radi o niskim kamatama kakve do sada nisu zabilježene na hrvatskom tržištu – 1,3 posto krediti za investicije, 1,75 posto priprema izvoza. Korištenje EU fondova nam je raslo 420 posto na čak 860 milijuna kuna", kazala je Perko. Dodala je da se u narednom razdoblju pred HBOR postavlja još nekoliko fokusa a to su, prije svega, Implementacija strategije, Priprema za sljedeći EU proračun, Smart Cities&Smart Island, Ulaganje u vlasnički kapital, Članstva i suradnja s međunarodnim institucijama te prilike koje otvara hrvatsko predsjedanje Vijećem EU.

Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, ističe da novi proračun pokazuje nastavak stabilnosti javnih financija koje su vjetar u leđima svakom poduzetnika koji u Hrvatskoj želi nešto stvarati i izvoziti. "Raduje me da je HBOR, osim što je važan hrvatski igrač na financijskom tržištu, postao i međunarodni faktor koji više poduzetnicima ne plasira samo novac iz hrvatskog proračuna nego i transferira sredstva renomiranih međunarodnih financijskih institucija", kazao je Marić. Dodao je da iako HBOR u svojem nazivu ima banka da se njihova lepeza proizvoda i usluga sastoji od puno više od samih kredita na koje se prvo pomisli.

Goran Šaravanja, iz konzultantske kuće Imelum, upozorava da je globalna trgovina sve složenija i neizvjesnija, a svijet se sve više svrstava u političke blokove – ugrubo: SAD, EU, Kina, Južna Amerika. "Kako u takvom okruženju mogu funkcionirati male zemlje kao što je Hrvatska – hoće li njezina pozicija biti jača bilateralnim pregovorima ili pak kao dio EU-a. Činjenica je da je Hrvatski izvoz u šest godina članstva u EU porastao 40 posto, s trendom rasta. Podaci na primjeru Slovačke i Slovenije, pokazuju da je njihov ulazak u EU imao slične efekte rasta izvoza kao i u Hrvatskoj, no isto tako je vidljiv i dodatni impuls rastu izvoza kada su te zemlje ušle u eurozonu", kaže Šaravanja.

Sibel Svilan, predsjednik Uprave "Slovenske izvozne in razvojne banke – SID", pandama hrvatskom HBOR-u, je sudjelovao u uvođenja eura u Njemačkoj i Sloveniji. On ističe da je teško uspoređivati taj proces u raznim zemljama jer on u svakoj situaciji ima svoje specifičnosti te je zbog toga teško procijeniti kako će to izgledati u Hrvatskoj, a temeljem iskustva Njemačke i Slovenije. "Danas je situacija u eurozoni i na tržištu sasvim drukčije nego prije pet ili 10 godina. U Sloveniji je bio konsenzus, koji je potvrđen i na referendumu, oko uvođenja eura jer je svima bila jasno da je 85 posto našeg izvoza vezano uz zemlje koje imaju euro. Slučaj Njemačke je bio drukčiji jer je to bila politička odluka da je to za Njemačku i EU dobro te nije bilo referenduma nego je odluka o tome donesena u parlamentu. I danas 70% Slovenaca smatra da je uvođenje eura bilo dobro za nas", kazao je Svilan. Dodao je da su i Njemačka i Slovenija imale problema nakon uvođenja eura, prvenstveno zbog rasta cijena, no da je ukupan efekt bio pozitivan.

Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) ističe da će ključno kod uvođenja eura biti paritet, odnosno tečaj po kojem će se u datom trenutku kune pretvoriti u euro. "Poduzetnicima bi odgovaralo da taj tečaj bude što niži, a onima koji su zaduženi u eurima pak da vrijednost kune u tom trenutku bude što više. Stoga treba naći neku srednju vrijednost koja će najviše odgovarati svima. Naravno, taj tečaj ne ovisi samo o nama nego i o svim ostalim zemljama eurozone", kazala je Švaljek. Upozorila je da u zemljama koje su odlučile da za sada neće uvoditi euro nije sve baš tako bajno. "Mađarska je striktno protiv eura, no sve statistike pokazuju da je to visoko eurizirana zemlja i da više od 60 posto Mađara želi da njihova zemlja uvede euro, dok je politika protiv toga. Vidjet ćemo kako će se to rasplesti u narednom razdoblju", kaže Švaljek.

Dagmara Zawadzka, direktorica u međunarodnim odnosima poljske razvojne banke BGK kaže da Poljska ima svoju zlotu i da, usprkos načelnoj obvezi ove zemlje da uvede euro kao članica EU-a, u narednom razdoblju nema planova za preuzimanje eura kao nacionalne valute. "Lani smo imali izvoz od 224 milijardi eura, a i uvoz je bio na toj razini. Ove godine očekujemo rast izvoza od šest posto, a što bi nakon dosta vremena trebalo uteg vanjskotrgovačke bilance trebalo prevagnuti na stranu izvoza", kazala je Zawadzka. No, dodala je da ovakva situacija dovodi do toga da svega 20 posto poljskih izvozi, a problem je izrazito naglašen u segmentu malih i srednjih poduzeća koja se zbog valutnog rizika teško odlučuju na izvoz. Naime, Poljska 80 posto svojeg izvoza plasira u EU, a 75 posto takvih plaćanja se odvija kroz euro.