– Mi smo više nego zadovoljni, otprilike 100.000 novih osoba se dnevno popiše. Zagreb je najveći i najviše se ljudi samopopisalo, ali i druge županije su u zadovoljavajućoj mjeri prisutne, rekla Lidija Brković, glavna ravnateljica DZS-a, gostujući u emisiji HRT-a “Dobro jutro, Hrvatska”.
Brković je rekla da nije bilo rušenja sustava no problema je bilo u ponedjeljak oko 13 sati.
– Novi građani su se mogli samopopisati, ali oni koji su već započeli sa samopopisivanjem imali problema 15-ak minuta da dovrše upitnik. Više smo nego zadovoljni aplikacijom, imamo puno pozitivnih komentara, aplikacija je jednostavna, rekla je Brković dodajući da je potrebno 15 do 20 minuta da se popiše četveročlana obitelj.
Dovoljno je da samo jedan član obitelji u kućanstvu ima vjerodajnicu i on je referentna osoba. Također, možete popisati bake i djedove, no ako žive u drugom kućanstvu moraju i oni imati vjerodajnicu.
Upitnik ima oko 60-ak pitanja. Ukoliko ne odgovorite na pitanje koje je obvezno, ne možete ići dalje. Kada završite s popisivanjem, dobit ćete kontrolnu šifru koju trebate sačuvati do druge faze popisa stanovništva kada ćete je predati popisivaču.
Brković je rekla kako građani najviše imaju pitanja oko adrese stanovanja.
– Recimo da na jednoj adresi imaju prebivalište, a na drugoj boravište. Mi popisujemo stan u kojem se oni trenutno nalaze i o njemu daju podatke. Studenti će napisati da su u domu. Može se dogoditi da i roditelji popišu, to ćemo mi raditi u obradi podataka.
U zadnja tri dana oko 8500 građana više na e-građani
Oni koji se još nisu samopopisali mogu to učiniti putem vjerodajnica na e-građani. Vjerodajnice su set podataka kojima se kao fizičke osobe identificiramo u informatičkom svijetu. S bilo kojom od 25 vjerodajnica može se pristupiti samopopisivanju.
– To su najčešće korisničko ime i zaporka, imamo tokene banaka, elektroničku osobnu iskaznicu i još niz drugih vjerodajnica, a sve se svode na tri grupe sigurnosti: niska, značajna ili visoka, rekao je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
– Niska razina sigurnosti je najjednostavnija i građani je najčešće koriste, a to su korisničko ime i zaporka. Ona je niska jer je najlakše nekome dati korisničko ime i zaporku da netko drugi nešto u vaše ime odradi, to se najčešće koristi kad dobivamo podatke iz sustava. Kad dajemo podatke u sustav moramo imati još jedan uređaj kojim se dodatno identificiramo u sustavu, pojasnio je.
Gršić je rekao da se prema zadnjim podacima portalom e-građani koristi 1,422.000 građana, što je u odnosu na zadnja tri dana oko 8500 građana više.
– Građani se ne trebaju brinuti da su ti podaci povezani s nekim drugim bazama ili registrima, to su statistički podatci i odvojeni su, rekao je.
Popisivači na teren izlaze 26. rujna. Druga faza popisa stanovništva traje do 27. listopada uz mogućnost produljenja.
– Ako vas nema, ostavit će poruku da se vi njima javite i dogovorite kad mogu doći. Vjerojatno će dolaziti tijekom cijelog dana. Svatko će dobiti svoje popisne krugove. Pretpostavka je da ljudi koji rade ujutro neće biti kod kuće. Ne moraju svi članovi obitelji biti kod kuće, ali osoba mora imati njihove OIB-e jer ih bez toga ne može popisati, rekla je Brković.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.a kako će ih tek zbunit kad počnu manipulacije s ovim pitanjem, ne bih se začudio da nakon popisa stopa zaposlenosti bude 100%:
26. Jeste li od 25. do 31. kolovoza, barem jedan sat, obavljali bilo kakav posao za naknadu u novcu ili naturi ili ste radili kao neplaćeni pomažući član u obiteljskom poslu koji donosi prihod? (Proizvodnja dobara ili usluga (npr. poljoprivrednih) namijenjenih uglavnom ili isključivo vlastitoj potrošnji kućanstva se ovdje ne uključuje (odaberite odgovor “Ne”). Rad od kuće zbog COVID-19 okolnosti izjednačava se sa radom na radnom mjestu. Prikaži više informacijaInformacije
DaPrikaži više informacijaInformacijeNe, ali imam posao na koji ću se vratitiPrikaži više informacijaInformacijeNePrikaži više informacijaInformacijeSpecifični slučajevi koje treba uključiti u zaposlenost:
a) Osobe koje proizvode dobra (npr. poljoprivredna dobra) namijenjena uglavnom za prodaju ili razmjenu, čak i ako je dio tih dobara namijenjen potrošnji od strane kućanstva ili obitelji,
b) Neplaćeni pomažući članovi u obiteljskom poslu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koje ostvaruje prihod od prodaje poljoprivrednih proizvoda, bez obzira na broj odrađenih sati tijekom referentnog razdoblja,
c) Studenti, kućanice, umirovljenici, nezaposlene osobe registrirane pri HZZ-u ili neregistrirane, a koje su u referentnom tjednu radile barem jedan sat za naknadu u novcu ili naturi ili kao neplaćeni pomažući obiteljski članovi,
d) Osobe koje obavljaju sezonske poslove, a u izvansezonskom razdoblju nastave redovito izvršavati aktivnosti održavanja, renoviranja, uređenja, čišćenja ili nadzora objekta/apartmana/poljoprivrednog zemljišta/poslovnog prostora, komunikacija sa klijentima/gostima, oglašavanje i sl., čak i ako za to nisu plaćene. U ove aktivnosti ne spada izvršavanje zakonskih ili administrativnih obveza (npr. plaćanje paušalne pristojbe).
e) Pripravnici, stažisti i naučnici koji za svoj rad primaju naknadu u novcu ili u naturi,
f) Pripadnici oružanih snaga koji primaju naknadu u novcu ili u naturi,
g) Osobe koje imaju status roditelja njegovatelja ili njegovatelja – člana obitelji.
Uključite se u raspravu