Dva su glavna obilježja najbrže rastućih tvrtki u Hrvatskoj prema zadnjim godišnjim financijskim izvješćima – nisu iz Zagreba i velik broj njih proživljava u poslovnom smislu “novu eru” uglavnom nakon višegodišnjih kriza, a iz kojih se izvlače ili upornošću ili s novim vlasnikom. Ipak, apsolutni lider u dinamičnom usponu mlada je, posve nepoznata tvrtka Clavoip. Osnovana je 2016. kao mikropoduzetnik, s jednim zaposlenim i registracijom za telekomunikacijske usluge preko postojećih elektroničkih komunikacijskih mreža, odnosno pružanje usluga VOIP-a, internetske telefonije.
Sudeći prema financijskim podacima, lani se tvrtka tek uhvatila posla pa ulazi slijedom toga i uprihodovanih 337 milijuna kuna na ljestvicu “novih igrača”.Vlasnik je Talijan Claudio Ciutti, a u međuvremenu je tvrtka promijenila sjedište iz Rijeke u malo mjesto Praputnjak kraj Bakra. Tajanstven je i uspjeh još jednog rekordera u rastu, taksi službe Mirsada Hukića. Ime mu pamtimo iz višegodišnje “borbe” zagrebačkih taksista, organiziranih prosvjeda i blokada prometa na zagrebačkim prometnicama, kada je on nastupao kao njihov glasnogovornik i objašnjavao javnosti razloge zbog kojih se opiru otvaranju tržišta jeftinijoj konkurenciji, Cammeu. U međuvremenu se konkurencija još povećala, posljednje dolaskom Ubera. Pa ipak, ovaj je taksist uspio isplivati na površinu i ostvariti i za velike sustave zavidan rezultat.
Među onima koji su se “podigli” su poznati proizvođači poput Elke, koja se zapravo vratila na standardnu razinu poslovanja, no još prolazi restrukturiranje, nakon što je to pokušano s novim vlasnikom, bosanskim poduzetnikom Nijazom Hastorom, koji se vrlo brzo povukao i tvornicu starome vlasniku Miljenku Haceku i partnerima. Restrukturiranje prolazi i Požgaj grupa iz Velikog Bukovca kraj Donjeg Miholjca, u vlasništvu tvrtke Massive holding, iza koje su pak Zdravko Požgaj s partnerima iz Nexusa, a među brzo rastućima je i njezina tvrtka Massive Wood. Izuzetan je primjer razvoja pod “kišobranom” novog vlasnika je Lipički Studenac, punionica mineralne vode s dugom tradicijom.
328 milijuna
kuna rasli su prihodi nepoznate tvrtke Clavoip koja se bavi internetskom telefonijom
Tvrtku je od Podravke 2016. preuzela slovenska Radenska, odnosno njezin vlasnik češka grupa Kofola, jednog od vodećih proizvođača i distributera bezalkoholnih pića u Europi. Ako se ostvare najave s preuzimanja lipičke tvrtke, da će ona postati centar razvoja nekoliko brendova u multinacionalne (Inka, Nara i Voćko), Studenac bi se mogao pojaviti i na listi brzorastućih i u godinama koje slijede. Među tvrtkama koje su s promjenom vlasnika počele novi poslovni start je nekadašnja Modiana, lanac trgovina odjećom koju je iz portfelja Mercatora prodao Agrokor, a s novim vlasnicima tvrtkom Montecristo u vlasništvu Gorana Kristana i tvrtke Emkay Investments iz Hong Konga tvrtka je počela poslovati u drugom polugodištu 2016., što je i glavni razlog visokom postotnom rastu prihoda u 2017. I pulska tvornica cementa Calucem iznenadila je rastom nakon što je godinu ranije koncern u kojem ona posluje londonski fond Argus Capital Partners II prodao milanskom fondu Ambienta. Prihodi su lani narasli na gotovo 662 milijuna kuna.
Slovenci u Lici
Teško je ne primijetiti i da je Atlanticova novogradiška tvrtka za proizvodnju sportske hrane Atlantic Multipower u kojoj je većinski udjel prije godinu dana grupacija Emila Tedeschija prodala belgijskoj Aminolabs grupi,koja je pod njezinim imenom ostvarila impresivan rast prihoda od 180 posto. Gotovo sav prihod, za razliku od ranijih godina, ostvaren je kroz izvoz. Konačno uspješnom pokazuje se i priča o slovenskom greenfield ulaganju u Lici, gdje je tvrtka Calcit ušla s projektom tvornice kalcij-karbonatnih punila i granulata Calcit Lika vrijednom više od deset milijuna eura. Tvrtka je lani ispunila sve najave o broju zaposlenih, kojih ima preko 60, prihodi su premašili 211 milijuna kuna, uglavnom za kupce u Njemačkoj i Austriji, a po prvi put je godina pozitivno zaključena s dobiti od 13 milijuna kuna.
Iz grupacije kompanija koje bilježe “oporavak” impresivan skok ima Hoto grupa Tomislava Horvatinčića, koja je u 2017. ušla sa započetim restrukturiranjem koje je uključivalo i kupoprodaju dijela nekretninskog portfelja, odnosno kompleksa Cvjetni kojeg je preuzela austrijska nekretninska grupacija Supernova. Novcem od trgovačkog centra zbog kojeg nije nikad pridobio simpatije Zagrepčana, Horvatinčić je omogućio i ponovnu aktivaciju Hoto centra u Svetoj Nedjelji, gdje je s radom prije godinu i pol startala onkološka poliklinika Radiochirurgia. Neto dobit Hoto grupe u prošloj godini bila je 81 milijuna kuna. Brodomerkur energetika izdvojena je tvrtka iz Brodomerkura, koji posluje u vlasništvu širokobriješkog Mepasa i prolazi restrukturiranje, a upravo mu energetika donosi najbolji rezultat.
Za uspon Brodomerkur energetike važan su oslonac poslovi zaključivani s HEP Operator distribucijskog sustava. Inače, među tvrtkama s najvećim prihodovnim skokom je HEP Elektra, tvrtka za javnu opskrbu električnom energijom koju je zbog zakonskih pravila 2016. HEP ODS izdvojio. No, skok od 508 posto i 2,3 milijarde kuna više, rezultat je činjenice da je tvrtka u 2016. startala na samom kraju godine, pa će se stvarno odmjeravanje rasta pratiti tek ove godine. Među tvrtkama s uočljivim rastom je i Uljanik Strojogradnja Diesel. Tvrtka je to u vlasništvu pulskog brodograditelja nastala povezivanjem Uljanik Strojogradnje i riječke tvrtke za proizvodnju brodskih motora u riječkom škveru 3. maj Motori i dizalice.
156 milijuna
kuna izdašniji su prihodi taksi službe Mirsada Hukića, “borca” protiv jeftine konkurencije
Sektorski gledano, lani iz prosjeka među najpropulzivnijim poduzetnicima odskaču dva – kockarnice i kladionice, te trgovina automobilima, što je opet odraz ekonomske slike Hrvatske. Iz prve skupine izdvaja se Wettpunkt, automat klub u vlasništvu Global Bet Holding iz Austrije, sa 75 zaposlenika uprihodio je 95 milijuna kuna. Globus Exclusive je pak tvrtka osnovana britanskim kapitalom, koja je krajem 2016. u središtu Zagreba Diamond Palace casino, a lani je pokazala da metropola ima kapacitet za ovaj biznis. Ipak, kocka im još uvijek ne donosi profit, jer gubici su lani bili na razini od gotovo dvije trećine ukupnih prihoda. Za razliku od njih Adria casino, koji diljem Hrvatske ima automat klubove, uz izuzetan rast i gotovo utrostručene prihode u usporedbi s ranijim godinama, bilježi konačno i dobit od 3 milijuna kuna.
Uspjeh u Gornjem Stupniku
Iz grupacije automobilskih tvrtki za oko, pak, najprije zapada Wallis Adria, zagrebačka tvrtka investicijskog holdinga Wallis Automotive Europe, koja je prije dvije godine odabrana za distributera britanskih automobila Jaguar i Land Rover za ovaj dio Europe. Nova prodajna mreža ovih renomiranih brendova preko Wallisa organizirana je polovicom 2016. iz Zagreba, a poslovanje se odvija prema zacrtanim ciljevima uprave da se nakon dvije godine godišnja prodaja podigne na oko 75 milijuna eura. Najveći dio prihoda, kako je vidljivo iz podataka Poslovna.hr ostvaruje se kroz izvoz. Mlada tvrtka Maxx Auto iz Gornjeg Stupnika, lani je izborila mjesto ne samo na listi brzorastućih, nego i na listi najvećih hrvatskih poduzetnika.
Pulski Auto Benussi također je dio ekipe s velikim rastom, premašivši 320 milijuna kuna, a u tom društvu je i čakovečki Centar Auto. Starenje voznog parka u Hrvatskoj na ruku ide prodaji autodijelova, u čemu je lani najviše odskočio Ciak auto iz Donjeg Stupnika, ubravši stotinjak milijuna kuna više prihoda nego godinu ranije, a proteklih godina bilježi snažan rast u svim područjima u Hrvatskoj na kojima je prisutan. U sektoru brodogradnje uglavnom se govori o sve većim problemima u nalaženju poslova, proizvodnji, ali i manjku radnika. Tvrtka Delfi brodogradnja i savjetovanje iz Zagreba na potonjem problemu uspijeva naći dobru nišu. Tvrtku je osnovao prije dvije godine Ukrajinac YuriY Piven, da bi tvrtku potom prepustio Nataliji Hamurar, a iz dostupnih podataka tvrtka osigurava zaposlenike iz Ukrajine za hrvatska brodogradilišta.
Iz podataka Poslovna.hr evidentirano je da je u prošloj godini zapošljavala 93 radnika, dvostruko više nego godinu ranije, a prihodi su u godinu dana povećani za četiri puta, na 30 milijuna kuna. Šibenska tvrtka Industrieservice, podružnica njemačkog IDS-a, primjer je ne samo dobrog napretka, već da se i uz izuzetno visoke neto plaće, koje su na mjesečnoj razini 35 tisuća kuna, može poslovati u Hrvatskoj. Visokim plaćama osigurava najbolje kadrove budući da je riječ o tvrtki specijaliziranoj za inženjering i montažu cjevovoda, te gradnju i remonte termoelektrana. Tvrtka je startala u 2016. i lani je utrostručila broj zaposlenih (82), a gotovo svih 92 milijuna kuna prihoda ostvarila je u izvozu. Da u agrosektoru nije sve tako crno i sivo, kako se najčešće taj sektor prezentira, pokazuje nekoliko slučajeva s ove liste.
105 milijuna
kuna skočio je prihod Požgaj grupe iza koje su Zdravko Požgaj i partneri iz Nexusa
Rezultatima tako posebno odskače županjska tvrtka Seges Miroslava Jurića, koji desetljeće i pol razvija “korak po korak” poslovanje u proizvodnji uljane repice, ječma, pšenice, suncokreta, soje i kukuruza i velik je zagovornik GMO free proizvodnje. Mauthner iz Koprivnice, austrijska tvrtka registrirana za trgovinu žitaricama, lani je startala s radom nakon osnutka u 2016. a sa 6 zaposlenih uprihodili su gotovo 100 milijuna kuna. Ohrabruje i progresivan nastavak rasta Agrofuctusove tvrtke Marinada, specijalizirane za pasterizirane proizvoda od povrća i voća, koja je ulaganjima u proizvodnju osigurala i proširenje tržišta.
Jedna od boljih greenfield ulagačkih priča u posljednje vrijeme je ulaganje u Jalžabetu koje je prije tri godine realizirala poljska tvrtka Press Glass. S proizvodnjom industrijskog stakla prihode su već podigli na 146 milijuna kuna, a konstantno traže nove zaposlenike kako bi radili u svim smjenama. Križevačka tvrtka ITS – RB, koja se profilirala u proizvodnji skladišnih sustava, snažan rast za više od 300 posto imala je samo zahvaljujući poslovima na stranim tržištima na kojima je ostvarila 96 posto od ukupno 145 milijuna kuna prihoda. Teško je ne primijetiti i bujanje poslovanja kineskog globalnog diva Huawei Technologies u Zagrebu, koji se probija na tržištu pametnih telefona i rješenja informacijske i komunikacijske tehnologije, a računa ojačati pozicije i u ovoj godini, u kojoj je nedavno otvorio servisni centar za svoje proizvode.
Rekordan Koteks
Lani je inače krenulo i Princess Yachts Adriaticu poduzetnika Krešimira Čorka, kao i nekretninskoj tvrtki Allegeny financial, u kojoj je jedan od partnera nekadašnji vlasnik novinske kuće EPH Nino Pavić, uz partnere Bruna Georgieva, Olega Uskokovića, te Ivana Valentića, sina nekadašnjeg premijera Nikice Valentića. I splitski Koteks, koji je u rukama Igora Sapunara, nećaka Željka Keruma, bilježi rekordan prihod u posljednjim godinama, a iskazao je i zavidnu dobit.
Na kraju, nekoliko najupečatljivijih događaja koji su ostavili traga na rang-ljestvici najbrže rastućih gospodarstvenika, a jedan od njih svakako je sve više interesa hollywoodskih producenata za snimanje filmova u Hrvatskoj. Producentska kuća Pakt media lani je odskočila zahvaljujući snimanju poznatog filmskog hita Mamma mia na Visu sa zvjezdanom glumačkom postavom Meryl Streep, Pierceom Brosnanom, Colinom Firthom i Amandom Seyfried. Pakt Media čiji je vlasnik producent Diego Zanco, koji je radio i “Kronike iz Narnije” i “Robina Hooda”.
A mjesto na listi brzorastućih zauzeo je i globalno popularni glazbeni dvojac Stjepan Hauser i Luka Šulić. Oni su preko svoje zajedničke hrvatske tvrtke “Šulić&Hauser” lani imali gotovo dvostruko bolji financijski prihod, preko 15 milijuna kuna, a podijelili su i gotovo 5 milijuna kuna dobiti. A iako izravno nema nikakve veze s hollywoodskim scenarijima, tvrtka Eos Matrix na ovoj listi najava je novog poslovnog vala s kojem smo donedavno doticaj imali samo gledajući napete filmske režije s ekrana. Spomenuta tvrtka agencija je za utjerivanje dugova, a o uspjehu govori podatak da je s oko 180 zaposlenih uspjela utjerati više od 295 milijuna kuna prihoda i pri tom ubrati gotovo 85 milijuna neto dobiti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu