Inflacija u Hrvatskoj, koja je u prosincu prema podacima Eurostata dosegnula najvišu razinu u eurozoni, izazvala je niz reakcija, uključujući poziv ministra gospodarstva Ante Šušnjara građanima da bojkotiraju trgovce koji neopravdano podižu cijene.

No, Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) smatra da takav bojkot nije izvediv, prenosi N1.

Pesimizam vlada

Crne prognoze: Cijene će i dalje rasti više nego dvostruko snažnije od rasta plaća

Ona ističe brojne prepreke koje stoje na putu njegovoj realizaciji. Ministar Šušnjar, komentirajući stanje, poručio je: “Trgovci će neodgovorno podizati cijene sve dok potrošnja nekontrolirano ide.”
Njegov apel građanima da koriste svoj utjecaj na tržište kupnjom kod odgovornih trgovaca naišao je na kritike A. Knežević, koja naglašava kako potrošači nemaju realne mogućnosti birati povoljnije opcije.

“Nisu naši građani za to. A i ministrova izjava je bez veze. Guverner HNB-a svojedobno je poručio potrošačima da idu kupovati u trgovine gdje je jeftinije. Pa gdje je to jeftinije?” upitala je Knežević u izjavi za N1. Prema njezinim riječima, u Hrvatskoj su cijene osnovnih proizvoda poput kruha, mlijeka, brašna i ulja ujednačene u svim trgovačkim lancima, što, smatra, upućuje na kartelizaciju. “Ljudi moraju kupovati osnovne namirnice. Nema bitnih razlika u cijenama među trgovačkim lancima, osim povremenih tjednih akcija koje ljudi iskoriste. Ali svakodnevne potrepštine ne možete bojkotirati”, istaknula je.

Pozvao potrošače da budu odgovorni

Ministar pozvao građane na kažnjavanje trgovaca koji ‘neopravdano dižu cijene’. Evo kako je to zamislio

A. Knežević također upozorava da su građani u mnogim dijelovima Hrvatske u posebno nepovoljnom položaju. “U velikim gradovima možda možete potražiti drugi dućan, ali u manjim mjestima često postoji samo jedan. Što je s 4000 naselja u kojima uopće nema trgovine? Tamo se ljudi opskrbljuju iz pokretnih trgovina, gdje je roba skuplja zbog troškova prijevoza”, pojašnjava.

Jedna od mogućnosti, prema njezinom mišljenju, jest pojedinačni bojkot – odluka svakog potrošača da ne kupuje proizvode koji su drastično poskupjeli i potraži alternativu. No i tu postoje ograničenja, jer razlike u cijenama među trgovinama često nisu značajne.

Pokušaji organiziranog bojkota u prošlosti također su pokazali koliko je to izazovno u hrvatskom kontekstu. A. Knežević je podsjetila na inicijativu HUZP-a kada su pozvali građane da na tzv. Dan nekupovanja, posljednje subote u studenome, ništa ne kupuju. “Odaziv je bio katastrofalan”, zaključila je.studenome, ništa ne kupuju. “Odaziv je bio katastrofalan”, zaključila je.