Poljoprivrednici danas na raspolaganju imaju pregršt rješenja koja im omogućuju digitalizaciju proizvodnje, kaže Igor Frljužec, direktor tvrtke Digital Agro, koja je uz InfoDom, partner na projektu Digitalno selo Poslovnog dnevnika.

No da bi tehnologija uistinu bila na korist mora biti pogođen pravi “recept”, odnosno ono što svakom pojedinom proizvođaču hrane uistinu treba. Upravo će to biti cilj Digitalnog sela, projekta na čijem je planiranju Poslovni dnevnik počeo raditi prošle godine da bi početkom ožujka krenuo u njegovu realizaciju u Općini Strizivojni – općini koja bi trebala postati prvo digitalno i pametno selo u Hrvatskoj.

Rast produktivnosti 60 posto
“Ključno je shvatiti što poljoprivredniku treba te koje rješenje ili digitalni alat najbolje odgovara njegovom stupnju digitalizacije. Naš će cilj biti saznati što im je potrebno te im kroz digitalne alate ponuditi rješenja koja će im omogućiti poboljšanje poljoprivredne proizvodnje. Od nas mogu očekivati takozvani “bottom up” pristup”, istaknuo je direktor tvrtke Digital Agro na panel raspravi o perspektivi i mogućnostima digitalizacije poljoprivredne proizvodnje u Strizivojni.

Što poljoprivrednicima treba i kako tehnologiju implementirati u poslovanje predstavnici tvrtke Digital Agro i InfoDoma, a potencijalno i drugih zainteresiranih kompanija, utvrdit će u suradnji i kroz razgovore sa samim proizvođačima i vlasnicima 15-ak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva iz Strizivojne. Njima će se priključiti i drugi stručnjaci i znanstvenici koji bi ovim poljoprivrednicima trebali dati uvid i znanja o kretanju cijena poljoprivrednih proizvoda na svjetskim burzama, novim tehnologijama, metodama sadnje i uzgoja životinja, njihove kvalitetnije ishrane…

Vidović: Uz pomoć tehnologije velikih podataka moguće je pratiti migraciju domaćih životinja te predviđati bolesti.

Da bi bili kvalitetni proizvođači i što konkurentniji na tržištu poljoprivrednici moraju mnogo učiti za što često nemaju vremena. Cilj je projekta Digitalno selo Poslovnog dnevnika ta znanja proizvođačima hrane ponuditi kroz jednostavnu platformu i komunikaciju. Samo na području digitalizacije, naime, na raspolaganju im stoje brojna rješenja koja treba prepoznati.

Slavko Vidović, osnivač i direktor InfoDom Grupe, ističe da je zahvaljujući rješenjima umjetne inteligencije moguće procjenjivati laktaciju, odnosno mliječnost krave te tako optimizirati dojenje. Uz pomoć tehnologije velikih podataka pak, moguće je pratiti migraciju domaćih životinja te predviđati bolesti. Senzorika također, pruža sve više mogućnosti, nabraja Vidović. Važno je napomenuti da je InfoDom, s partnerima, uspostavio Centar kompetencija (CEKOM) koji poljoprivrednicima i prehrambenoj industriji omogućuje razvoj digitalnog ekosustava te agrotehnoloških rješenja.

“Za uspjeh digitalizacije u poljoprivredi važne će biti tri strane. Prva podrazumijeva digitalizaciju administracije, odnosno javne i lokalne uprave. Druga pak industriju koja mora pružati rješenja, a treća same poljoprivrednike koji moraju biti spremni na promjene”, ističe Vidović.

Igor Frljužec iz tvrtke Digital Agro navodi i važnost podataka iz satelitskih snimki u poljoprivredi, a koji omogućuju bolje praćenje i planiranje proizvodnje. Tu je i GPS ogrlica za praćenje životinja, nabraja direktor tvrtke koja nudi više od stotinjak digitalnih rješenja koja implementiraju u i izvan Hrvatskoj. Doduše, kaže Frljužec, ta rješenja još nisu imali prilike primijeniti u Slavoniji.

To možda najbolje govori o stupnju korištenja novih digitalnih alata u poljoprivredi, posebno kod malih proizvođača. No, Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, ističe da je digitalizacija prisutna u domaćoj poljoprivredi. “Dokaz tome je povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i produktivnosti od 60 posto posljednjih šest do sedam godina. Takav rast, koji je među najvećima u Europi, ne bi bio moguć bez korištenja novih alata i tehnologija”, kaže Vučković.

U toj proizvodnji vrlo važnu ulogu ima upravo Slavonija i Osječko-baranjska županija. Ministrica navodi da se u njoj uzgaja više od 30 posto svinja u Hrvatskoj, više od 20 posto goveda, a prepoznatljiva je i po najvećim poljoprivrednih površina te uzgoju pšenice i kukuruza. “U Osječko-baranjskoj županije odvija se niz pozitivnih procesa, a pokazatelji su sve bolji i značajniji”, ističe Vučković dodajući da je to županija s najvišim udjelom mladih poljoprivrednika u njihovom ukupnom broju. U istočnoj hrvatskoj županiji mladi tako čine čak 20 posto svih proizvođača.

Frljužec: Poljoprivrednici na raspolaganju imaju pregršt rješenja koja im omogućuju digitalizaciju proizvodnje.

Kao primjer drugima
“Poljoprivreda, kao jedna od najplemenitijih djelatnosti, može mijenjati Hrvatsku. To nedovoljno ističemo. No da bi to mogla moramo usvajati nove vještine i tehnologije. Projekt Digitalno selo prilika je za to. Uvjerena sam da projekt može uspjeti i biti pokazni primjer cijeloj Hrvatskoj”, navodi ministrica na panelu konferencije Poslovnog dnevnika.

Vučković je svjesna da to neće biti jednostavno niti lako, no da je itekako izvedivo dokazuje na primjeru procesa transformacije ribarstva kroz koji je, prije desetak godina, prošao ovaj sektor. Ministrica podsjeća da je ona podrazumijevala velike promjene, od uvođenja satelitskog prijenosa podataka, vođenje elektronskih očevidnika i slično. “Mnogi su mislili da nećemo uspjeti u transformaciji ribarstva, no uspjeli smo. Uvjerena sam da će tako biti i s digitalizacijom poljoprivredne proizvodnje”, kaže Vučković.

Projekt Digitalno selo trebao bi, stoga, biti ogledni primjer i drugima kako zajedničkim snagama i umrežavanjem postići bolje rezultate.

Mato Lukić, zamjenik župana koji obnaša dužnost župana Osječko-baranjske županije, ističe da iz projekta Digitalno selo nitko nije isključen i da mu se svi mogu priključiti. Odluka da preporuče općinu Strizivojnu kao mjesto u kojem će biti provođen društveno odgovoran projekt Poslovnog dnevnika neće pobuditi ljubomoru drugih gradova i općina županije, smatra Lukić. “Netko mora vući projekt, a mi smo uvjereni da zbog stočarske tradicije i velikog broja mladih poljoprivrednika to treba biti upravo Strizivojna”, ističe.

Načelnik Općine Strizivojna Josip Jakobović ponosan je da su upravo oni izabrani da budu prvo digitalno selo u Hrvatskoj. “Naši poljoprivrednici već koriste određene digitalne alate no, nedovoljno. “Digitalizacija je budućnost koja ih čeka, oni su toga svjesni. Prilika koju im je dao Poslovni dnevnik i njeni partneri omogućuje im da rade na sebi, da se educiraju i shvate što im točno treba. Vjerujem da ćemo za godinu dana imati i konkretne rezultate”, kaže Jakobović.

Projekt će, ističe, proširiti i na druge ustanove – Dječji vrtić Bajka koji među rijetkima u Hrvatskoj ima verificiran STEM program. Također, koristit će ga i Osnovnoj školi Ivana Brlić Mažuranić koja ima svoju zadrugu. “Nadamo se da ćemo uspjeti motivirati djecu da se bave poljoprivredom”, kaže načelnik Jakobović.

Povezati sve dionike
Osim motivacije djece motivacija je sigurno potrebna i poljoprivrednicima jer razne krize, velike oscilacije u cijenama poljoprivrednih proizvoda te sve češće vremenske nepogodne, poljoprivredu proizvodnju čine vrlo izazovnom. Ovoj je djelatnosti stoga nužna podrška. Na nju mogu računati kroz projekt Digitalno selo. Pomoć obećavaju i iz županije. “Sve ćemo svoje resurse staviti na raspolaganje ovom projektu. Uključit ćemo u njega znanstvenu zajednicu, tvrtke i sve druge potrebne sudionike”, ističe Lukić.

No da bi selo i poljoprivreda bili atraktivni treba razvijati i infrastrukturu upozorava načelnik Strizivojne. “Pojam ruralno naselje više nema isto značenje kao prije. Da bi zadržali stanovnike moramo pružati jednak nivo usluga kao i gradovi. Ljudi u selu danas žele uživati jednake benefite kao i oni u gradu. Važna su nam stoga kontinuirana ulaganja”, rekao je Jakobović.

Ministrica Vučković na to mu odgovara da je uloga njenog ministarstva brisati granice između ruralnog i urbanog. “Mi nismo tu samo da bi davali potpore već i da osiguramo da se poljoprivredni resursi dobro koriste. Želimo povezati sve dionike, od proizvođača do prerade i potrošača kako bismo smanjili razlike između urbanog i ruralnog. U budućnosti stoga namjeravamo ulagati i u napredniju infrastrukturu”, poručuje Vučković.

Značajan obol brisanju razlika dat će i Poslovni dnevnik kroz projekt Digitalno selo. Digitalizacija poljoprivredne proizvodnje koju će provoditi i koordinirati Poslovni dnevnik bit će potpuno besplatna za sve OPG-ove.

Poljoprivrednici mogu koristiti natječaj za primarnu poljoprivredne proizvodnje 73.10/Shutterstock