U 2013. godini u Krapinsko-zagorskoj županiji poslovalo je 1670 poduzetnika odnosno obveznika poreza na dobit što je povećanje od 4,7 posto u odnosu na godinu ranije. Ukupni prihodi poduzetnika iznosili su u protekloj godini 9,97 milijardi kuna, a ukupni rashodi 9,63 milijardi kuna.

Prema tome, prihodovna strana povećana je za 2,7 posto, dok rashodi bilježe pad od 0,6 posto u odnosu na 2012. godinu. Poduzetnici su u 2013. prema radnim satima zapošljavali 16.571 zaposlenog što je povećanje od 0,8  posto u odnosu na godinu ranije."Cjelokupno poslovanje gospodarstva Krapinsko-zagorske županije u 2013. godini ocijenjujemo zadovoljavajuće, no međutim neki sektori koji su pogođeni višegodišnjom krizom, još uvijek ne bilježe gospodarski rast. Za razliku od prethodne godine, u 2013. godini prisutno je poboljšanje sveukupnih pokazatelja likvidnosti, zaduženosti, financijske stabilnosti, aktivnosti, ekonomičnosti i profitabilnosti. Ukupno gledajući prisutan je trend povećanja imovine i kapitala te smanjenja ukupnih obveza što je, nadamo se, potvrda konačnog izlaza gospodarstva Krapinsko-zagorske županije iz krize i nagovještaj dugoročnog gospodarskog rasta", kaže Marko Vešligaj, gradonačelnik Pregrade. Dodaje da je, uz pozitivne financijske pokazatelje ostvarene u 2013. godini, ohrabrujuća i struktura gospodarstva Krapinsko-zagorske županije. Naime, za razliku od trenda deindustrijalizacije na razini Hrvatske značaj industrijske proizvodnje u gospodarstvu Krapinsko-zagorske županije vrlo je izražen. 

Generator rasta
Upravo je industrija, u vidu stalnog smanjenja na državnoj razini, generator gospodarskog rasta i zaposlenosti te vrlo značajan pokazatelj gospodarske orijentacije čitave Županije i temelj budućega rasta. Prerađivačka industrija Krapinsko-zagorske županije ostvaruje gotovo polovicu ukupno ostvarenih prihoda te zapošljava gotovo polovicu zaposlenih Županije.U 2013. godini u gradu Pregradi poslovala su 64 poduzetnika koji su zapošljavali 960 zaposlenih. Najviše tvrtki registrirano je u djelatnosti trgovine sa 141 zaposlenikom dok osam tvrtki djeluje u sektoru prerađivačke industrije te ujedno zapošljava i najveći broj zaposlenih njih 575. U Pregradi navode da je u njihovu gradu od 2007. do 2012. vidljiv trend kontinuiranog smanjenja ukupnog broja obrta i poduzeća. Tako je broj obrta sa 174 smanjen na 140 do kraja 2012. godine, dok je broj poduzeća kroz godine sa 64 spao na 54, pri čemu postoje dva srednja poduzeća, dok velikih uopće nema.

"Vjerujemo da je smanjenje direktan pokazatelj globalne ekonomske krize. Što se strukture obrta tiče najveći postotak, 27,1 posto čini sektor usluga, slijedi građevinarstvo, pa prijevoz i skladištenje, što je indikativno, s obzirom na samu blizinu državne granice te velikih poduzeća koja tamo posluju. Kod poduzeća, najveći postotak zastupljenosti čini trgovina na veliko i malo, slijedi građevinarstvo (kao i kod obrta), te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti", navode u Pregradi. Prema ukupnim prihodima, prerađivačka industrija, premda gotovo tri puta manje zastupljena u gospodarstvu Pregrade, ostvaruje najveće ukupne prihode. Glavni generator izvoza su tvrtke prerađivačke industrije i transportne tvrtke. Kod njih je udio izvoza u ukupnom prihodu više od 70 posto. Kada se analizira uvoz, glavni uvoznici su, kao i glavni izvoznici, prerađivačke tvrtke, što navodi na zaključak da se prerađuju uvozne sirovine i izvoze finalni proizvodi. Očigledno je i da trgovačke tvrtke uvoze velik dio robe prvenstveno namijenjen prodaji na domaćem tržištu.

Širenje kapaciteta
U gradskoj upravi procjenjuju da su potrebni proširenje kapaciteta postojećih poslovnih subjekata kao i nove investicije u poslovnoj zoni. "U prerađivačkoj industriji postoje potrebe za proširenjem kapaciteta, a samim time i novim zapošljavanjem. Jedna od novih investicija koja uskoro počinje sa realizacijom je izgradnja Logističkog centra u poslovnoj zoni, kojim bi se prijevozništvo u Pregradi podiglo na jednu višu razinu. Također imamo planove za razvoj turizma, puno se ulaže u razvoj i prepoznatljivost vinskih cesta s obzirom da je Pregrada kao i cijelo Zagorje poznata kao vinorodno područje, a samim time i razvoj seoskih gospodarstava i OPG-ova. Najperspektivnija je prerađivačka industrija i transport. Kod njih je udio izvoza u ukupnom prihodu više od 70 posto", ističu u Upravnom odjelu za financije i gospodarstvo Grada Pregrade. Kao najveće zapreke jačem razvoju gospodarstva u samom Gradu ističu sporu administraciju prilikom ishođenja raznih dozvola, porezna opterećenja za poduzetnike, visoke kamatne stope na bankovne kredite, problem crnog tržišta i gospodarsku nestabilnost.