Panel "Ostanak i opstanak u Dalmatinskoj zagori" održan je u petak u Vrgorcu u sklopu manifestacije Dani Dalmatinskog pršuta i vina.

Zaključak je da treba nastaviti povezivati turizam i poljoprivredu, ulagati u autohtone proizvode i udruživanjem naći lakši put do tržišta. 

"Vrgorac je poljoprivredni kraj, ima 450 aktivnih OPG-ova, 1200 ha zemljišta i 13 milijuna čokota vinove loze, a o jagodi ne treba ni govoriti. No, u daljnjem razvoju koči nas nepovoljan položaj na tržištu za naše poljoprivrednike, niske tržišne cijene i velik uvoz. Naši poljoprivrednici ne ostvaruju prihod samo od te djelatnosti, svi rade još nešto jer od agrara jedva sklapaju kraj s krajem. Trebaju nam distribucijski centri koji bi im omogućili da kao cjelina nastupe s većom količinom proizvoda jer su oni i dalje mali OPG-ovi, većina ih ima 1-2 hektara obradive površine pa je nužno objedinjavanje i veće proizvođačke organizacije koje mogu osigurati konkurentnost proizvoda. Drugi potencijal je prerađivačka -proizvodna linija zahvaljujući kojoj bi se proizvod mogao prodati skuplje, i u svim dijelovima godine", rekla je Milka Beus, direktorica Poduzetničkog centra grada Vrgorca. 

Kako napominje Anđelko Katavić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i EU fondove i poljoprivredu, županija sufinancira i pomaže u zaštiti autohtonih proizvoda. "I prije ulaska u EU odobrili smo 603 kredita, najveći broj u Vrgorcu. U Županiji je 13.000 OPG-ova, u zadnje tri godine bilo je više od 800 projekata s 380 milijuna odobrenih kuna, a već je 110 milijuna isplaćeno", pojašnjava Katavić.  

Turizam kao zamašnjak
Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma, ističe da je turizam zamašnjak razvoja Dalmatinke zagore. Izgrađeno je na stotine novih vila za odmor, ugostiteljski sadržaji, novi OPG-ovi. "Destinacijski pristup vrlo je bitan jer nam on daje priliku i može biti motor razvoja, a ova destinacija veže poljoprivredu i turizam pa će gost tu iskusiti autohtoni doživljaj, Idealne su posebnosti naši pršutari i vinari s tim da pritom ne moramo baš uvijek razmišljati o velikim količinama", napominje Glavina.

Zdravko Barać, pomoćnik ministra poljoprivrede, napominje kako smo za vinsku omotnicu tek na početku programskog razdoblja i kako se nada boljoj iskoristivosti od dosadašnjih 23% kroz četiri mjere. "Forsirat ćemo natječaje sve dok se ne potroši novac  raspoloživ za godinu, cca 11 milijuna eura, i u svim pravilnicima postoje mogućnosti da se, ako nema interesa, sredstva prebace u duge mjere kako bi se potrošila. Što se tiče podizanja novih nasada, sva sredstva iz 4.1.1. su u ovom trenutku ugovorena", kaže.  Napominje da će poticati i stočarsku proizvodnju  kroz niz natječaja.

Računica klastera
"Kad gledamo zemlje u okruženju, potencijal je velik, Hrvatska proizvodi 450.000 komada pršuta, a potroši se milijun komada godišnje. Taj potencijal prepoznali su naši pršutari koji šire pogone u Dalmatinskoj zagori, a i u manjim OPG-ovima se vidi pomak prema proizvodnji pršuta. Zato vjerujem da ćemo za pet godina imati proizvodnju od minimalno milijun komada. Osim dalmatinskog ostala tri zaštićena pršuta i njihove količine su dostatne na regionalnim razinama, a dalmatinski pokazuje tendenciju prodaje i na EU tržištu gdje kupci prepoznaju zaštićene oznake. Potencijal leži u autohtonih pasminama. Infrastrukturu u industrijskim zonama imamo i uspjeh je zagarantiran, turizam je tu, samo je pitanje kako ćemo se organizirati", rekao je Ante Madir, direktor Klastera hrvatskog pršuta.

'Autohtono je najjači brend'

Potencijali vinarstva
Fokus djelatnosti Agronomskog fakulteta je revitalizacija autohtonih vinskih sorti, za sada njih oko 120.  "Na ovom području imamo trnak, plavinu i zlataricu i cilj nam je ponuditi na kućnom pragu autohtone proizvode i pokazati što se s njima može. Trebamo nišu tražiti u boutique vinarijama i kvalitetnim vinima jer nikad nećemo biti zemlja s velikim količinama vina. Budućnost je upravo u brendiranju i auotohtonim sortama, snažnijim povezivanjem s primorskim krajevima gdje ćemo nuditi autohtona vina", smatra Željko Andabaka iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.