Hrvatsko zdravstvo na dobrom je putu da ostane bez više od 80 milijuna eura vrijedne opreme za liječenje malignih bolesti koja bi se trebala financirati iz Nacionalnog fonda za oporavak i otpornost (NPOO), jer Ministarstvo zdravstva još nije napravilo ključan korak, a to je objava natječaja za nabavku radiološke opreme.

Glavni faktor je vrijeme, imamo manje od tri godine i to je jako kratak rok s obzirom na vrlo složen i dugotrajan proces nabave i postavljanja opreme za liječenje radioterapijom, što uključuje i građevinske radove i puno dozvola.

Unatoč tome, natječaj koji treba odrediti sve kriterije za taj opsežan proces još nije vani i velika je vjerojatnost da ćemo zbog inertnosti i loše organizacije naprosto zakasniti uzeti velik novac, upozoravaju upućeni u proces za Poslovni dnevnik.

Konkretno, radi se o nabavci radioterapijske opreme koja uključuje 23 linearna akceleratora, tri linearna akceleratora SBRT, pet HDR za brahiterapiju, šest simulatora CT-a, radioterapijsku mrežnu opremu, te dozimetrijsku i fiksacijsku opremu.

”Hrvatska ima jedinstvenu priliku da kroz EU financiranje našim pacijentima u sljedećih 15 do 20 godina osigura dijagnostiku i liječenje malignih bolesti najmodernijom tehnologijom.

No cijeli projekt mogao bi doći u opasan vremenski tjesnac, ako Ministarstvo zdravstva vrlo brzo ne raspiše natječaje za opremu i time učini prvi korak za realizaciju projekta. Posljedice neuspjeha bile bi katastrofalne za pacijente, jer bi Hrvatska u vrlo kratkom periodu spala na svega nekoliko funkcionalnih uređaja”, ističu naši sugovornici.

Nacionalnim strateškim planom protiv raka do 2030. koji je donesen 2020. godine, Vlada RH je utvrdila postojeće stanje i potrebe. Plan predviđa niz aktivnosti koje se trebaju poduzeti s ciljem smanjenja broja oboljelih, kako bi se oboljelima pružilo adekvatno liječenje, te smanjila stopa smrtnosti.

Kako stoji u Nacionalnom planu, po stopi smrtnosti uzrokovanih rakom u EU, Hrvatska je među pet država s najgorom stopom preživljavanja, a stope preživljavanja od raka u drugim europskim zemljama rastu brže nego u RH. Godišnje u Hrvatskoj od raka oboli između 22.000 i 23.000 osoba, a procjenjuje se da će se u narednim godinama ovaj broj povećavati zbog starenja stanovništva.

Maligne bolesti su drugi najveći uzrok smrti, odmah poslije kardiovaskularnih bolesti, a troškovi zdravstvenog sustava za liječenje malignih bolesti su ogromni, i procjena je da će se dodatno uvećati zbog posljedica pandemije.

Oprema za onkološku mrežu
Europska komisija u veljači 2021. predstavila je Europski plan za borbu protiv raka, a usporedno s tim tekle su i EU i nacionalne pripreme planova oporavka i otpornosti. EK je tako omogućila državama članicama da u svoje planove za EU financiranje kroz Mehanizam oporavka i otpornosti ugrade i financiranje aktivnosti za borbu protiv raka.

Ministarstvu na čijem je čelu Vili Beroš vrijeme leti, jer sve bi moralo biti gotovo do zadnjeg dana 2025./MARKO PRPIC/PIXSELL

Hrvatska je je iskoristila tu priliku i za komponentu zdravstvo uspjela je dobiti odobrenje Komisije za financiranje modernizacije onkološke opreme. Naime, dio raspoložive radioterapijske opreme je zastario i potrebno ju je zamijeniti, a da bi se dostigao EU standard, našim bolnicama je potrebno 30-ak operativnih radioterapijskih uređaja.

Hrvatski NPOO u komponenti Zdravstvo navodi dvije krucijalne investicije koje bi hrvatskim pacijentima u idućih 15 godina zajamčile dijagnostiku i liječenje na razini kakvu imaju razvijene EU članice. Jedno je radiološka oprema, a druga je nabava i primjena opreme za uspostavu Nacionalne onkološke mreže i nacionalne baze onkoloških podataka, i za to je raspisan natječaj.

No, ništa bez nabavke opreme, čija je procijenjena vrijednost 640 milijuna kuna (82 milijuna eura), dok je za Nacionalnu onkološku mrežu predviđeno oko 10 milijuna eura. Iako se navodi u Planu da će ove dvije nabave činiti jedinstven ekosustav, i njihove uspješna provedba će hrvatsku onkologiju pozicionirati u sam vrh europske onkologije, pitanje je hoćemo li stići obaviti sve potrebne korake za realizaciju subvencija, jer sve treba biti gotovo do zadnjeg dana 2025. godine.

A tri godine u ovom procesu su zbilja vrlo kratak rok, pogotovo u ovim nepredvidivim vremenima, pojašnjavaju nam upućeni u proces. ”Linearni akceleratori za radioterapiju su najkompliciraniji medicinski uređaji, kod kojih nije bitna samo isporuka i montaža, nego je bitan prostor u koji se postavljaju, što uključuje i građevinske radove i ugradnju ostale opreme.

Pritom je bitno postavlja li se akcelerator u neki postojeći prostor, u kojem slučaju je potrebna adaptacija, ili se gradi iz početka. Sudeći prema dostupnim informacijama s terena, u hrvatskim bolnicama bit će potrebno izgraditi nove objekte za 9 linearnih akceleratora, no izgleda da još traju dogovori između uprava bolnica i Ministarstva gdje će se konkretno i što moći postaviti.

Za bunkere koji se grade iz temelja potrebna je dulja procedura, što uključuje izradu projekta, pa ishođenje suglasnosti (od MUP-a do zaštite od zračenja), kad se dovrši projekt ide se na ishođenje građevinske dozvole, pa idu natječaji za izgradnju objekta, i samo to traje bar 3-4 mjeseca. Nakon izgradnje i vremena sušenja betona, te mjerenja svih parametara, ide ugradnja dodatne opreme, cijele mreže, od klime nadalje, jer radi se o prostoru koji mora imati čestu izmjenu zraka zbog zaštite od zračenja.

Tek tada se mogu ugraditi sami uređaji, no mora se znati koji su to uređaji kako bi se prema njima propisali svi potrebni parametri za izgradnju i pripremu objekta, odnosno adaptaciju ako se radi o postojećem prostoru. Zato su natječaji za opremu ključni”, kaže naš sugovornik.

Ljudstvo i logistika
U sve ovo treba uračunati situaciju s ljudstvom u građevinskom sektoru, probleme s logistikom, čekanje samih uređaja, u vrlo nepredvidivim okolnostima. Ako u međuvremenu završi rat u Ukrajini, ta se zemlja pretvara u veliko gradilište s ogromnim potrebama za opremanjem, a ako se nastavi novi val panike oko Covida u Kini, u pitanje dolaze brojne komponente koje se tamo proizvode. Pravila za povlačenja sredstava iz NPOO-a su vrlo stroga i ako Hrvatska ne završi projekte do kraja 2025., izgubit će pravo na financiranje.

”Tu će trebati čvrsta ruka i jako dobre organizacijske vještine kako bi svi dionici bili dovoljno disciplinirani u svim procedurama. Da je to itekako moguće, pokazuju primjeri puno većih zemalja kao što su Italija i Španjolska, koje su također iskoristile EU Mehanizam oporavka i otpornosti za modernizaciju i opremanje tehnološkim rješenjima za dijagnostiku i liječenje onkoloških pacijenata. Obje zemlje su već završile postupak javne nabave, ugovorile dobavljače i već rade na isporuci i instalaciji dobavljene opreme”, kažu naši izvori. I Ministarstva zdravstva već desetak dana čekamo odgovor kad će natječaj. Još nije stigao.